Vašari (Potkozarje)

Uspostavljanje godišnjih sajmova ili vašara vezuje se za srednji vijek i za pojavu trgovine, koja se u svojim začecima odvijala razmjenom proizvoda. U Bosanskoj krajini tradicionalni godišnji sajmovi (vašari) održavali su se već nekoliko vijekova.

Vašari u Banjaluci

Za održavanje pazara u staroj Banjoj Luci još 1554. godine zna se iz Sofi-Mehmed pašine zakladnice. U Banjoj Luci je bio jedan od najvećih sajmova u Bosni i Hercegovini. Taj sajam se održavao na pravoslavne Duhove, a trajao je punih 8 dana. Tu su dolazili trgovci iz cijele Bosne i Hercegovine, iz Austrougarske monarhije, pa i iz Carigrada.

Banjalučki godišnji sajam, kako je rečeno iznad, održava se svake godine na pravoslavne Duhove. To je vjerski praznik, koji kalendarski zavisi od Uskrsa i pokretan je kao i Uskrs. Traje tri dana. Pred crkvom u Banjoj Luci održavao se zbor koji je kasnije, vjerovatno, prerastao u godišnji sajam (vašar). Sajam je počinjao u nedjelju i trajao je 8 dana. Najsvečanije je bila noć uoči vašara.

Hamdija Kreševljaković je dao objašnjenje otkada se održava ovaj veliki sajam. On kaže da je slušao u Sarajevu i Banjoj Luci da je godišnji sajam Banje Luke star kao i samo mjesto, što znači da je bio uspostavljen još prije pada pod Turke. Na to upućuje i vrijeme održavanja sajma, tj. crkveni god po julijanskom kalendaru koji je važio za obje crkve u Bosni. Da Turci nisu zatekli sajam, ne bi se nastavio održavati baš na ovaj crkveni praznik.

U Banjoj Luci se održavao stočni i robni sajam 8. i 9. novembra (Mitrovdan).

Primjer oglasa

Sajam se objavljivao putem javnih glasila i putem oglasa. Takav jedan oglas najavljuje veliki robni i marveni sajam koji će se održati od 12. do 19. juna 1938. godine. Na sajam je slobodno dotjerati, kaže se u oglasu, svu vrstu stoke sa ispravnim putnicirna, kao i prodavati svakodnevnu robu koja je i u prometu. Sajam je poznat po prometu raznom marvom, a naročito konjima. Dalje se kaže da je sajmište snabdijeveno mesnim vagama (velikim vagama, na kojima se može izmjeriti težina natovarenih zaprežnih kola), telefonom i električnim osvjetljenjem. Opštinska taksa za prenos vlasništva stoke iznosi 2% od prodajne vrijednosti.

Vašari u Prijedoru

Na zahtjev zastupnika pojedinih kadiluka i vilajetskoj skupštini isposlovan je ferman 1867. godine za održavanje sajma u Prijedoru. U Prijedoru se održavao stočni i robni sajam 2. avgust, 3. i 4. avgusta (Ilindan). Sajam je trajao po tri dana.

Trke konja održavane su 2. avgusta (Ilindan) na mjestu gdje je danas aerodrom Urije kod Prijedora.

Vašari u Kozarcu, Dubici i Gradišci

Kozarac je imao godišnji sajam 26., 27., i 28. septembra.

U Bosanskoj Dubici se održava stočni i robni sajam 12., 13. i 14. jula (Petrovdan) i stočni 10. oktobra (Miholjdan).

U Bosanskoj Gradišci se održava i stočni i robni sajam 2, 3. i 4. juna i 2, 3. i 4. avgusta (Ilindan). U Kostajnici je vašar 10. juna i 3. septembra.