Википедија:Vikiprojekat (Ne)Poznata Srbija – Kragujevac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vikiprojekat (Ne)Poznata Srbija zamišljen je tako da se kroz njegovu realizaciju istraže neke činjenice o Srbiji koje bi trebalo da su poznate — a nisu.

Ove godine izabrali smo Kragujevac. Inspiracija nam je bila Botanička bašta Kragujevac. U Kragujevcu postoji botanička bašta najveća na Balkanu, kao i najveći akvarijum slatkovodnih riba u regionu, o kojima šira javnost u Srbiji ne zna ništa ili zna malo, pa bismo kroz ovaj projekat želeli da predstavimo ove resurse, sa posebnim naglaskom na fotografijama kojih na Vikipediji nema uopšte, a u drugim izvorima malo (za Baštu) ili gotovo nema (za Akvarijum). Pišući o botaničkoj bašti „Jevremovac“ primetili smo da se u svim medijima ponavlja jedna ista rečenica – „Jevremovac“ je prva i jedina botanička bašta u Srbiji, što nije tačno još od 1997 godine...

Osim člancima o ove dve institucije, Vikipedija na srpskom jeziku biće ovim projektom obogaćena i nedostajućim ili šturim člancima o biljnim vrstama koje se u Bašti uzgajaju, kao i o vrstama riba koje se mogu videti u Akvarijumu. Usput će biti istražene i druge značajne teme o Kragujevcu koje nedostaju, pa će i o njima biti napisani članci i što je još važnije, postaviće se na Ostavu nedostajuće fotografije u slobodnom pristupu.

Realizatori projekta su Milica Buha (Korisnik:BuhaM) i Miomir Magdevski (Korisnik:Miomir Magdevski).

Zašto (Ne)poznata Srbija[uredi | uredi izvor]

U popularnim tekstovima novinari se u velikoj meri oslanjaju na podatke koje nađu na Vikipediji, ali ne samo novinari. Kroz različite projekte pisala sam članke povezane jednom temom i dešavalo se da je, posle njihovog pojavljivanja na Vikipediji usledila reakcija javnosti, možda baš kao rezultat ovih članaka:

  • Podatak da je „Jevremovac” jedina botanička bašta u Srbiji naveden je čak i u Odluci o utvrđivanju Botaničke bašte „Jevremovac“ u Beogradu za spomenik kulture iz 2007. (iako kragujevačka botanička bašta postoji od 1997), dakle 10 godina pre donošenja ove odluke. U okviru projekta Viki Senior napisan je članak Botanička bašta Kragujevac, a na ovu grešku odmah je ukazano uredništvu studentskog on-lajn časopisa „Simbioza“ i oni su je ispravili.[1]
  • Glumačka dinastija Popović – pišući 2017. godine, u okviru projekta Viki Bibliotekar, biografije srpskih glumaca s kraja 19. i početka 20. veka uočila sam da mnogi od njih potiču ili imaju veze sa porodicom sveštenika Luke Popovića iz Vranjeva, pa sam ih sve povezala ovim jednim člankom (napisan septembra 2017). Polovinom 2018. u Srpskom narodnom pozorištu organizovana je izložba „Popovići – Pozorišna dinastija (1808-1949)”.[2]
  • Crkvena porta u Vraniću – tokom 2018. godine kroz projekat Beogradski bibliotekari o Beogradu obrađivani spomenici kulture u Beogradu. Među njima je bila i Crkva brvnara u Vraniću, za koju smo tokom realizacije projekta ustanovili da se u postojećem članku (i na sajtu SANU) nalazi slika sasvim drugačijeg objekta, kao i da tekst članka prenosi zastarele podatke. U okviru projekta smo obišli i fotografisali ovu crkvu, ali i druge objekte koji se oko nje nalaze i ažurirali podatke. Naša aktivnost odvijala se u proleće 2018. a početkom jula iste godine ispred Paviljona „Cvijeta Zuzorić“ organizovana je izložba „Crkvena porta u Vraniću”.[3] Posle izložbe napisan je i sam članak, koji obuhvata sve objekte.

Aktivnosti u okviru projekta[uredi | uredi izvor]

Januar – april:[uredi | uredi izvor]

  • Pretraživanje nedostajućih tema o samom Kragujevcu radi prikupljanja nedostajućih podataka i fotografija
  • Uspostavljanje kontakta
  • Pisanje prvih članaka
  • Prevod članaka o Bašti i Akvarijumu na engleski, ukoliko se nađe dovoljno onlajn izvora na engleskom

Maj:[uredi | uredi izvor]

U Kragujevcu smo bili od 7. do 9. maja. Obišli smo Botaničku baštu, Akvarijum, 4 kragujevačka parka, muzeje i druga značajna mesta. Prikupljene su fotografije za članke koji će biti napisani i dopunjeni u okviru projekta, ali i za one koji su napisani, ali nemaju fotografije.

Napravljeni su kontakti sa ljudima koji će takođe dati svoje fotografije, a možda i druge doprinose projektu.

Jun – decembar:[uredi | uredi izvor]

  • Pisanje članaka.
  • Obrada i postavljanje fotografija na Vikimedijinu ostavu.
  • Postavljanje fotografija u napisane, dopunjene i već postojeće članke za koje su prikupljene fotografije relevantne.

Napisani i dopunjeni članci[uredi | uredi izvor]

Novi članci[uredi | uredi izvor]

  1. Klimatogena zajednica
  2. Spomenik prirode Brđanka — divlja kruška (gotovo sa slikama)
  3. Akvaristika
  4. Terarijum
  5. Muzej bicikala i pop kulture „20 Cola”
  6. Đurđevdanski krst (Kragujevac) (gotovo sa slikama)
  7. Litofiti
  8. Lovački savez Srbije
  9. Dan grada Kragujevca
  10. Đurđevdanska nagrada grada Kragujevca
  11. Plaketa Svetog Đorđa
  12. Kragujevački festival uličnih svirača
  13. Trg narodnih heroja (Kragujevac)
  14. Knežev arsenal (https://gtokg.org.rs/knezev-arsenal/)
  15. Trg topolivaca (Kragujevac)
  16. Spomenik Kralju Aleksandru I Karađorđeviću u Kragujevcu
  17. Spomenik „Ranjenik“ (Kragujevac)
  18. Spomenik „Talac” na Metinom brdu
  19. Spomenik Atanasiju Nikoliću
  20. Metino brdo
  21. Spomenik Radoju Raki Ljutovcu na Metinom brdu
  22. Veliki park (Kragujevac)
  23. Mali park (Kragujevac)
  24. Eko park u Kragujevcu
  25. Pivarski park (Kragujevac)
  26. Liceum Knjažestva serbskog
  27. Atanasije Todorović
  28. Petar Radovanović
  29. Antonije Arnot Arnovljev
  30. Spomenik grupi Smak

Dopunjeni članci[uredi | uredi izvor]

  1. Akvarijum Kragujevac
  2. Muzej Stara livnica
  3. Zgrada livnice sa kovačnicom u Kragujevcu
  4. Lutrija - poglavlje Lutrija u Srbiji (osnovana u Kragujevcu)
  5. Grošničko jezero
  6. Spomenik prirode Rogot
  7. Srpski kukurek
  8. Kragujevac — ime grada i ptica kraguj, priznanja koja grad dodeljuje, manifestacije
  9. Spisak biljnih vrsta u Botaničkoj bašti u Kragujevcu — originalne fotografije vrsta iz Bašte

za dopunu i sređivanje:

Članci prevedeni na druge jezike[uredi | uredi izvor]

  1. Botanical Garden Kragujevac
  2. Aquarium Center Kragujevac

Kontakti i novi urednici[uredi | uredi izvor]

U Kragujevcu je ostvareno nekoliko potencijalno korisnih kontakata.

  • U Botaničkoj bašti uspostavili smo kontakt sa upravnicom Bašte, profesorkom Marijanom Kosanić, njenom prethodnicom, profesorkom Snežanom Branković i njihovim saradnicama Angelinom Ninković i Ivanom Kruljević.
  • U Akvarijumu smo uspostavili kontakt sa upravnikom i osnivačem ove institucije, profesorom Vladicom Simićem.
  • Takođe koristan kontakt uspostavili smo sa ekološkim aktivistom, narodnim poslanikom i osnivačem Eko parka (jedan od četiri kragujevačka parka koji promoviše njihova turistička organiѕacija), Slađanom Rakićem.

Od ovih kontakata očekujemo i doprinose na Vikipediji i Ostavi.

  • Potencijalno koristan kontakt, koji takođe može doneti neke doprinose, je i sa kustoskinjom Muzeja Topolivnica.

Novi urednici[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mijajlović, Marija (2022-02-22). „Botanička bašta – institut i spomenik prirode”. Časopis Simbioza. Pristupljeno 2024-01-22. 
  2. ^ Stojanovic, Olja (2018-06-13). „POPOVIĆI - Pozorišna dinastija (1808-1949)”. Muzej pozorišne umetnosti Srbije (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-22. 
  3. ^ „Beograd– Izložba „Crkvena porta u Vraniću“ Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda” (PDF). Beogradsko nasleđe.