Vojin Komadina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vojin Komadina
Lični podaci
Datum rođenja(1933-11-08)8. novembar 1933.
Mesto rođenjaKarlovac, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti9. februar 1997.(1997-02-09) (63 god.)
Mesto smrtiBeograd, Savezna Republika Jugoslavija

Vojin Komadina (Karlovac, 8. novembar 1933Beograd, 9. februar 1997) bio je srpski kompozitor i prvi generalni sekretar Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1933. u Karlovcu. Njegov otac Dušan Komadina je bio oficir Vojske Kraljevine Jugoslavije, a nakon rata tehnički direktor Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, i Narodnog pozorišta u Tuzli. Majka mu se zvala Milena, djevočjačko prezime Dubajić. U Beograd su došli kao izbjeglice kako bi se sklonili od ustaških zločina za vrijeme Drugog svjetskog rata. Srednju muzičku školu „Stanković“ je završio u Beogradu. Prvi nastup kao kompozitor je imao u Tuzli 1954. godine. Godine 1955. je upisao Muzičku akademiju Univerziteta u Beogradu, a 1957. prelazi u Sarajevo na Muzičku akademiju, gdje je diplomirao 1960. Po odlasku iz Beograda, jedno vrijeme živi u Tuzli, a od 1966. u Sarajevu. Radio je na Radio-televiziji Sarajevo kao muzički urednik. Bio je i predsjednik Saveza organizacija kompozitora Jugoslavije u periodu od 1981. do 1982. Bio je profesor kompozicije i orkestracije na Muzičkoj akademiji u Sarajevu od 1975. do 1983. godine, kada odlazi u invalidsku penziju. Godine 1986. počinje da radi na Muzičkoj akademiji u Titogradu. Neki od njegovih studenata su Vojna Nešić, Vladimir Đenader, Vojislav Ivanović, Tatjana Prelević, Dragana Lučić, Olivera Dakić, Aleksandar Perunović i drugi. Sarajevo je napustio 1992. godine. Član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske je postao na dan njenog osnivanja 11. oktobra 1996. godine. Bio je prvi generalni sekretar ANURS u periodu od 11. oktobra 1996. do 9. februara 1997. godine. Preminuo je u Beogradu 9. februara 1997. godine.

Nagrada Vojin Komadina[uredi | uredi izvor]

Muzička akademija Univerziteta u Istočnom Sarajevu dodjeljuje nagradu „Vojin Komadina“ najboljem studentu godine. A jedna ulica u Istočno Sarajevu po njemu nosi ime.

Stvaralački opus[uredi | uredi izvor]

  • Opelo jasenovačko
  • Satana
  • Rukovet - Potkozarje (svita za mesoviti hor)
  • Tražim pomilovanje (1986)
  • Beli anđeo – freska za simfonijski orkestar (1987)
  • Trotinet
  • Oda Lovćenu (1951)
  • Prva rukovet – Pesme sa Kosova
  • Šematički nokturno
  • Trešnjev cvet (1954/69)
  • Peta rukovet – „Makedonska“ za mješoviti hor (1960)
  • Simfonijeta za gudače (1958/59)
  • Kon-cert za klavir i orkestar br. 1 (1960)
  • Pogled (1963)
  • Telegrafske basne (1964)
  • Nezgoda (1961)
  • Pečalbari (1964)
  • Koncertantne improvizacije (1964)
  • Glose sa margina Srećkovićevog evanđelja (1972)
  • Smrt majke Jugovića (1973)
  • Nijemo glamočko kolo (1975)
  • muzika za TV seriju Porobdžije (1975)
  • Kasandra (1976/83)
  • Koncert za klavir i gudački orkestar br. 2 (1978)
  • Pet preludijuma za klavir (1978)
  • Otac Grmeč (1979)

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada Radio-televizije Beograd za dečju pesmu 1963.
  • Mokranjčeva nagrada, koju mu je dodijelio Savez udruženja kompozitora Jugoslavije 1964.
  • Nagrada Jugoslovenske radio-televizije za kompozitorski rad 1968.
  • Nagrada Jugoslovenske radio-televizije za „Pesme jednog kaluđera“ 1966.
  • Sterijina nagrada, za scensku muziku u drami „Kuća oplakana“ 1972.
  • Nagrada „Stevan Mokranjac“ za Sedmu rukovet – „Pjesme Janje Čičak“ 1972.
  • Nagrada saveznog fonda SUBNOR-a „4. juli“ 1974.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Život i djelo Vojina Komadine, Ozrenka Bjelobrk, Muzička akademija u Istočnom Sarajevu, Istočno Sarajevo, Nova Zora, Bileća

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]