Geografija Slovenije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Slovenija je država u centralnoj Evropi koja izlazi na Sredozemno more ali na njenu teritoriju zalaze i Alpi. Alpi dominiraju severnim delom države na granici sa Austrijom. Graniči se sa Austrijom, Italijom, Hrvatskom i Mađarskom. Slovenačka Jadranska obala ima dužinu od 43 kilometara, od granice sa Hrvatskom i Italijom. Deo južno od reke Save geografski pripada Balkanskom poluostrvu.

U Panonskom delu, na istoku i severoistoku, prema Hrvatskoj i Mađarskoj granici, predeo je pretežno nizijski, ali sveokupno Slovenija je planinska država, gde oko 90% čine planine iznad 200 metara.

Geografija Slovenije na karti Slovenije
LjUBLjANA
LjUBLjANA
Kranj
Kranj
Celje
Celje
Velenje
Velenje
Krško
Krško
Novo Mesto
Novo Mesto
Maribor
Maribor
Murska Sobota
Murska Sobota
Bled
Bled
Bohinjska Bistrica
Bohinjska Bistrica
Jesenice
Jesenice
Nova Gorica
Nova Gorica
Postojna
Postojna
Kopar
Kopar
Izola
Izola

Položaj[uredi | uredi izvor]

Slovenija je Centralno Evropska, Alpska, i Jadranska (Sredozemna) država.

Geografske koordinate[uredi | uredi izvor]

Krajnje tačke države su :

Sever: 46° 52` N ;
Jug: 45° 23` N ;
Istok: 46° 28` E ;
Zapad: 46° 17` E

Najveća udaljenost između najsevernije i najjužnije tačke je 164 kilometara, a od istoka ka zapadu 248 kilometara.

Površina[uredi | uredi izvor]

Površina (ukupno): 20 273 kilometara kvadratna.

Granice[uredi | uredi izvor]

Kopnene granice:

  • Ukupno: 1 086 kilometara;
  • Granične države: Austria 330 kilometara, Hrvatska 455, Italija 199 kilometara, Mađarska 102 kilometara;
  • Dužina morske obale: oko 43 kilometara.

Gradovi koji izlaze na more u Sloveniji su: Koper, Izola, Portorož i Piran.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima Slovenije polazi od mediteranske klime na obali Jadrana, ka kontinentalnoj klimi sa toplim letima i hladnim zimama.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Reljef ide od obala na zapadu, ka Alpima ka Italiji i Austriji, sve do pomešanog planinskog i nizijskog reljefa na istoku. Slovenija ima jedno prirodno ostrvo, Bledsko ostrvo Bledskom jezeru na severozapadu zemlje.

Alpsku cjeninu odlikuju planinski masivi Julijskih i Kamniško-savinjskih Alpa i Karavanki. Reljef oblasti Gorenjske je uslovljen tim planinskim masivima i dolinom rijeke Save. Značajne vodene površine alpskog dijela Slovenije su rijeke Sava, Kokra, Soča i Savinja i jezera Bledsko i Bohinjsko, kao i rijeke Poljanska i Selška Sora u predalpskoj cjelini.


Najviše i najniže tačke

  • Najniža tačka je Jadransko more na 0 metara nadmorske visine
  • Najviša tačka je Triglav sa visinom od 2 864 metra.

Prirodni resursi[uredi | uredi izvor]

Šume, malo uglja, kamen, cink...