Gordana Pavlović-Lažetić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
dr Gordana Pavlović-Lažetić
Lični podaci
Datum rođenja(1955-03-22)22. mart 1955.(69 god.)
Mesto rođenjaBeograd, FNRJ
Porodica
RoditeljiMilorad Pavlović - Peća
Zorka Pavlović rođ. Jovanović
Naučni rad
Poljematematika, baze podataka
InstitucijaMatematički fakultet
UčeniciNenad Mitić
Slobodan Radojević
Cvetana Krstev
Jelena Graovac
Vesna Pajić
Jovana J. Kovačević
Milana Grbić
Ivana Tanasijević

Gordana Pavlović-Lažetić (Beograd, 22. mart 1955) redovni je profesor Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu na Katedri za računarstvo i informatiku, u penziji.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu završila je 1970. godine, a Prvu beogradsku gimnaziju 1974. godine u Beogradu. Na studijskoj grupi za matematiku Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu (smer za numeričku matematiku i kibernetiku) diplomirala je 1978. godine. Magistarsku tezu „Jedan pristup relacionom modelu baza podataka sa dve vrste nula vrednosti“ odbranila je 1981, a doktorsku disertaciju „Baze podataka i ekspertni sistemi u upravljanju tekstom“[1] odbranila je 1988. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu[2].

Od 1979. godine radila je kao asistent pripravnik, a od 1982. kao asistent na Odseku za matematiku, mehaniku i astronomiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu.

Školsku 1982/83 i 1985/86 godinu provela je na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju (SAD) gde se usavršavala u oblasti baza podataka. U ovom periodu radila je i kao konsultant u firmi Relational Technology, Inc. u Alamedi na proširenju relacionog sistema INGRES tekstuelnim tipom podataka.

U zvanje docenta izabrana je 1989. godine, za predmete Baze podataka i Osnovi programiranja. Godine 1997. izabrana je u zvanje vanrednog a 2009. u zvanje redovnog profesora za predmet Baze podataka[2][1].

Naučnim radom bavi se u oblasti računarstva, na području baza podataka, obrade teksta i prirodnog jezika i bioinformatike. Od 1980. godine kao istraživač ili rukovodilac učestvovala je na projektima Zajednice za nauku tj. Ministarstva za nauku Republike Srbije, kao i na međunarodnim projektima iz oblasti obrade prirodnog jezika, bioinformatike i nastave računarstva (BalkaNet - Design and Development of a Multilingual Balkan WordNet [2] , Multilingual dictionary of proper names [3] , Tempus - Erasmus Mundus Network education at Faculties of Science in Serbia [4], CESAR – Central and South-East European Resources [5], BM1405 - Non-globular proteins - from sequence to structure, function and application in molecular physiopathology (NGP-NET)[6], Erasmus plus project Advanced Data Analytics in Business (ADA)[7]. Objavila je više od 50 naučnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima, međunarodnim monografijama i zbornicima radova sa međunarodnih i domaćih konferencija, kao i veći broj stručnih radova. Autor je univerzitetskog udžbenika „Osnove relacionih baza podataka“[3] (izdavači Vesta i Matematički fakultet, Beograd 1996, drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje 1999). Učestvovala je na preko 30 međunarodnih i domaćih kongresa i konferencija.

Kao asistent držala je vežbe iz predmeta Programiranje i matematičke mašine, Računske mašine i programiranje, Programski sistemi, Programski jezici i organizacija podataka, Primena računara, Algoritmi, jezici i automati. Kao nastavnik držala je predavanja naMatematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i Univrzitetu u Beogradu iz predmeta Baze podataka, Osnovi programiranja, Prevodioci i interpretatori, Uvod u veb i internet tehnologije, Programiranje I, Programiranje II, Relacione baze podataka, Uvod u relacione baze podataka, Programiranje baza podataka, Teorija formalnih jezika, Internet programiranje, Informacioni sistemi, a na poslediplomskim i doktorskim studijama vodila je predmete Tehnologija programiranja, Odabrana poglavlja baza podataka, Sistemi baza podataka nove generacije, Razvoj informacionih sistema, Projektovanje baza podataka, Uvod u bioinformatiku, Istraživanje podataka u bioinformatici, Inteligentno pretraživanje[8] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. oktobar 2021).

Dr Gordana Pavlović-Lažetić rukovodila je izradom osam doktorskih disertacija (dr Nenad Mitić, dr Slobodan Radojević, dr Cvetana Krstev, dr Jelena Graovac, dr Vesna Pajić, dr Jovana Kovačević, dr Milana Grbić, dr Ivana Tanasijević)[9] i većeg broja magistarskih teza (mr Mila Mitić, mr Biljana Jović, mr Goran Šuković, mr Čedomir Sokić, mr Predrag Stanišić, mr Dragana Đurić, mr Irena Spasić, mr Dragan Živanović), odbranjenih na Matematičkom fakultetu u Beogradu. Rukovodila je i većim brojem master, specijalističkih i diplomskih radova.

Član je redakcije časopisa Matematički vesnik. Bila je član Organizacionog odbora IX i X kongresa matematičara Jugoslavije, recenzent za veći broj naučnih časopisa. Saradnik je u Zentralblatt fur Mathematik und ihre Grenzgrniete.

Rukovodila je naučnim seminarom iz računarstva kao i naučnim seminarom za bioinformatiku na Matematičkom fakultetu u Beogradu. Od 1996. do 2001. godine bila je šef Katedre za računarstvo Matematičkog fakulteta. Od 2006. do 2012. godine bila je član Veća grupacija prirodnih nauka i matematike Univerziteta u Beogradu a od 2013. do 2020. godine član Veća naučnih oblasti - prirodno-matematičkih nauka Univerziteta u Beogradu. Bila je koordinator programa stručnog usavršavanja pod nazivom "Unapređivanje nastave računarstva u osnovnim i srednjim školama", Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, kao i autor i realizator kurseva na Republičkom seminaru o nastavi matematike i računarstva u osnovnoj školi i u srednjim školama. Član je Društva JeRTeh za jezičke resurse i tehnologije, kao i član Društva BIRBi za bioinformatiku i računarsku biologiju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pavlović-Lažetić, Gordana. „Baze podataka i ekspertni sistemi u upravljanju tekstom”. elibrary.matf.bg.ac.rs. Pristupljeno 2021-10-02. 
  2. ^ a b „130 godina Matematičkog fakulteta”. poincare.matf.bg.ac.rs. Pristupljeno 2021-10-02. 
  3. ^ Pavlović-Lažetić, Gordana (1999). Osnove relacionih baza podataka. Beograd: Matematički fakultet. ISBN 86-7589-011-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]