Pređi na sadržaj

Gotovo otvoren samoglasnik srednjeg reda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Samoglasnici
Vidi još: IPA, Suglasnici
Kada se znakovi pojavljuju u parovima,
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.

Gotovo otvoren samoglasnik srednjeg reda je samoglasnik, koji se koristi u nekim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnoj fonetskoj azbuci koji predstavlja ovaj zvuk je ɐ, i odgovarajući X-SAMPA simbol je 6. IPA simbol je okrenuto štampano slovo ‘a’.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Pojava[uredi | uredi izvor]

Jezik Reč IPA Značenje Napomene
Arapski standardni[1] ? [t̪afɑqɑˈtɐː] ? Alofon dugog i kratkog /a/ pre granice reči. Vidi arapsku fonologiju
Kineski kantonski [] greška: {{lang}}: neprepoznata oznaka jezika: zh-yue-Hani (pomoć) [sam1] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) [sɐm˥] 'srce' Vidi standardni kantonski
Danski spiser [ˈsb̥i(ˀ)sɐ] 'jede' (prezent) Vidi dansku fonologiju
Engleski kalifornijski[2] nut [nɐt] 'orah' <ʌ> može se koristiti za prepis ovoga samoglasnika jer se slaže sa /ʌ/ u drugim dijalektima. Vidi englesku fonologiju
standardni[3]
novo zelandski[4] car [kʰɐː] 'kola' Vidi novo zelandski engleski jezik
Njemački Ober [ˈoːbɐ] 'konobar' Vidi njemačku fonologiju
Portugalski brazilski[5] saca [sakɐ] 'džak' U evropskom portugalskom može biti bliže srednje zatvorenim samoglasniku.[6] Vidi portugalsku fonologiju
Ruski[7] голова [ɡəlɐˈva] 'glava' Uglavnom dolazi neposredno ispred naglašenih slogova. Vidi rusku fonologiju
Tadaksahak [nɐ] 'dati'
Vijetnamski ăn [ɐn] 'jesti' Vidi vijetnamsku fonologiju

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Thelwall 1990, str. 39
  2. ^ Ladefoged 1999, str. ?
  3. ^ Roca & Johnson 1999, str. 186
  4. ^ Kortmann & Schneider, str. 582f
  5. ^ Barbosa & Albano 1995, str. 229
  6. ^ Cruz-Ferreira 1995, str. 91
  7. ^ Padgett & Tabain 2005, str. 16

Literatura[uredi | uredi izvor]