Dan ustanka naroda Hrvatske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomenik ustanku naroda Hrvatske u Srbu.

Dan ustanka naroda Hrvatske je bio republički praznik u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koji se proslavljao 27. jula.

Dan ustanka, obeležavao je godišnjicu oružane akcije ličkih gerilskih odreda na Srb, 27. jula 1941. godine. Tog dana lički gerilski odredi i naroda iz okoline Donjeg Lapca, napali su i zauzeli ustaško-žandarmerijsku stanicu u Srbu, razrušili železničku prugu Knin-Drvar i uništili odred ustaša kod Srpskog klanca. Posle ove akcije ustanak se proširio na čitavu Liku i Kordun, a ubrzo je zahvatio i druge delove Hrvatske.

Odluku o određivanju 27. jula za Dan ustanka naroda Hrvatske donelo je Zemaljsko antifašističko veće narodnog oslobođenja Hrvatske, avgusta 1945. godine. Ovaj praznik proslavljao se na čitavoj teritoriji Hrvatske, a posebno u ustaničkim krajevima - Lici, Baniji i Kordunu. Posle raspada SFRJ, 1991. godine, ovaj praznik je ukinut, a umesto njega u Hrvatskoj se 22. juna proslavlja Dan antifašističke borbe, u znak sećanja na 22. jun 1941. godine kada je u okolini Siska formiran Sisački partizanski odred.[1]

Tokom rata u Hrvatskoj, avgusta 1995. godine, pripadnici hrvatske vojske su porušili spomenik „Ustanku naroda Hrvatske“ u Srbu, izgrađen 1951. godine. Spomenik je 2010. godine obnovila Vlada Hrvatske, na inicijativu Srpskog narodnog veća.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Hrvatska: Dan antifašističke borbe”. Radio-televizija Republike Srpske. 22. 6. 2012. Pristupljeno 22. 6. 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]