Pređi na sadržaj

Danjino Selo

Koordinate: 42° 44′ 11″ S; 22° 10′ 28″ I / 42.7365° S; 22.174333° I / 42.7365; 22.174333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Danjino Selo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
OpštinaSurdulica
Stanovništvo
 — 2011.48
Geografske karakteristike
Koordinate42° 44′ 11″ S; 22° 10′ 28″ I / 42.7365° S; 22.174333° I / 42.7365; 22.174333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina979 m
Danjino Selo na karti Srbije
Danjino Selo
Danjino Selo
Danjino Selo na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaSC

Danjino Selo je naselje u Srbiji u opštini Surdulica u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 48 stanovnika (prema popisu iz 2002. bio je 81 stanovnik)

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo je razbijenog tipa. Ipak su srodničke kuće jedna drugoj bliže i više grupisane, U Danjinom Selu je 1960. godine bilo 26 domova.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora. Glavniji izvori su: Pojatište, Selište i Dolina.

Pojedini krajevi seoskog atara imaju ove nazive: Garvanica, Šumanov Grob, Golemi Čukar, Kukulje, Baba Nilja, Bumbule, Rao Padina, Vardena Čuka, Trnica i Selište.

Nastanak i prošlost sela[uredi | uredi izvor]

I pored toga što je Danjino Selo malo, oduvek je bilo posebno naselje. Govori se da je ono osnovano pre susednog sela Leskova Bara. Pre 120 godina, kada se u Danjino Selo doselio predak današnjeg roda Deda Stojanovi, ono je imalo svega sedam kuća. Potes Selište leži bliže dolinskom dnu, gde su kuće roda Deda Stajinci. Ostataka starina u selu nema. Na potesu Šumanov Grob za vreme Turaka pobila su se dva pastira, jedan od njih je poginuo i na tom mestu je sahranjen.

Seoska slava je drugi dan Duhova. Sabor se održava oko krsta u Deda Stojanovoj Mahali. O većim praznicima stanovnici posećuju crkvu u Mačkatici.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Danjino Selo živi 72 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 47,9 godina (46,3 kod muškaraca i 49,7 kod žena). U naselju ima 27 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,00.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 203
1953. 205
1961. 183
1971. 161
1981. 202
1991. 145 144
2002. 81 82
2011. 48
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
73 90,12%
Rusi
  
1 1,23%
nepoznato
  
7 8,64%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 108-109 strana
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]