Drmno

Koordinate: 44° 43′ 00″ S; 21° 13′ 03″ I / 44.71673° S; 21.21747° I / 44.71673; 21.21747
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Drmno
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBraničevski
OpštinaPožarevac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 894
Geografske karakteristike
Koordinate44° 43′ 00″ S; 21° 13′ 03″ I / 44.71673° S; 21.21747° I / 44.71673; 21.21747
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina71 m
Drmno na karti Srbije
Drmno
Drmno
Drmno na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj12208
Pozivni broj012
Registarska oznakaPO

Drmno je naselje u gradu Požarevac, u Braničevskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 894 stanovnika.

Pored sela protiče reka Mlava i ono je udaljeno samo 8 km od njenog ušća u reku Dunav. Selo je veličine oko 260 domova. U selu živi oko 1.300 stanovnika, od kojih su gotovo svi Srbi.

Drmno se sve više urbanizuje tako da danas većina domova ima telefon, u selu se nalazi ambulanta, a 2006. godine je izgrađen toplovod, kablovska televizija, internet i započeta izgradnja pravoslavne crkve Vaskrsenje Hristovo.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Deo atara sela nalazi se na arheološkom nalazištu Viminacijum, tako da selo ima potencijalan turistički značaj.

Među bogatim nalazima najvažniji je sarkofag ukrašen reljefnom dekoracijom.

Drmno je u srednjem veku bilo metoh manastira Tisman i Vodica. Selo je manastirima darovao knez Lazar Hrebeljanović[1].

Drmno se graničilo sa selima Bikin i Barič koje je knez Lazar darivao manastirima Tisman i Vodica (75). Selo Drmno je u Kumanovskoj bici izgubilo svih 67 mobilisanih seljana koji su poginuli u Prvoj četi Prve srpske armije.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Drmno živi 847 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,1 godina (41,0 kod muškaraca i 45,1 kod žena). U naselju ima 258 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,05 (popis 2002).

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.219
1953. 1.313
1961. 1.404
1971. 1.341
1981. 1.313
1991. 1.252 1.140
2002. 1.046 1.235
2011. 894
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Srbi
  
1.037 99,13%
Mađari
  
1 0,09%
nepoznato
  
6 0,57%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ranko Jakovljević (2008. godine). „Pravoslavlje i delo svetog Nikodima”. Projekat Rastko. Pristupljeno 27. 2. 2015.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  2. ^ Trag: Jeka sa Zebrnjaka
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]