Dušanovići (porodica)
Znamenita glumačka porodica Dušanović, suvereno je vladala novosadskim pozorišnom scenom i scenama bivše Jugoslavije čitav jedan vek:
Predstavnici ove porodice su:[uredi | uredi izvor]
Bračni par:[uredi | uredi izvor]
- Jevto Ješa Došenović (Stari Majdan kod Sanskog Mosta, 15. jun 1861 - 24. oktobar 1917, Novi Sad), glumac, upravnik pozorišne družine, kojem je Antonije Tona Hadžić promenio prezime u Dušanović; [1]
- Ljubica Dušanović, rođ. Nikolić (Botoš kod Zrenjanina 1871 - 27. jun 1933, Novi Sad), glumica i njegova supruga (kojoj su majka Julijana Nikolić rođ. Jankulov-Pejaković i sestra Jelisaveta Saveta Nikolić-Vulpe takođe bile glumice).
Njihova deca:[uredi | uredi izvor]
- Milorad Dušanović (Perlez, Banat, 26. april 1896 - 26. april 1990, Beograd), glumac i reditelj - oženjen glumicom Zagorkom Dušanović rođ. Milošić (Šabac, 1. oktobar 1901 - 3. decembar 1972, Beograd), glumica u SNP-u i NP u Beogradu[2]
- Stanoje Dušanović (Ruma, 5. novembar 1906 - Novi Sad, 28. oktobar 1987), glumac, reditelj, upravnik pozorišta - oženjen glumicom Ilinkom Dušanović rođ. Dugandžija (Trebinje, 27. jun 1910 - 21. februar 1997, Novi Sad), glumica
- Julka Dušanović (Novi Sad, 8. oktobar 1908 - 26. april 1928, Novi Sad)
Unuci:[uredi | uredi izvor]
- Mirjana Dušanović, udata Barišić, (Novi Sad, 26. mart 1921 - ?), honorarna, mala glumica u SNP-u. Ćerka Zagorke i Milorada Dušanovića;
- Milan Dušanović, (Novi Sad, 1922 - ?), honorarni, mali glumac u SNP-u. Sin Zagorke i Milorada Dušanovića;
- Biserka Dušanović, (Bela Crkva, 9. mart 1930 - 27. decembar 2004), honorarna, mala glumica u SNP-u, u NP Dunavske banovine „Kneza namesnika Pavla” u Novom Sadu i redovna glumica i sekretar Opere u SNP-u i NP u Mostaru i Sarajevu. Ćerka je Ilinke i Stanoja Dušanovića.
- Jevto Dušanović, mlađi (Banja Luka , 17. decembar 1932 - 22. jun 1997, Novi Sad), mali glumac u SNP-u, glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici, NP u Zenici, NP „Sterija” u Vršcu i Pozorišta mladih u Novom Sadu
Važno je reći[uredi | uredi izvor]
Kako su gluma i pozorište bili sudbina skoro svih članova porodice Dušanović, tako su i oni delili sudbine pozorišta u kojima su igrali.
Tokom tri rata, pozorišta su tavorila gušeći se u nemaštini, ili su potpuno bila zatvarana, međutim, misija i uloga glumaca i pozorišta snažila je i krčila put kroz teškoće u najtežim vremenima, čuvajući svoju kulturu i svoj jezik, okupljajući oko sebe svoj narod. Glumačka porodica Dušanović ima svojom trpnjom i delovanjima velike uloge u opstanku pozorišnog života u Vojvodini uopšte.
Svi Dušanovići, a naročito Jevto, Milorad i Stanoje, postali su nezamenljivi članovi svojih pozorišta, naročito Srpskog narodnog, u kojem su svi igrali. Bili su ugledni i cenjeni među publikom i među svojim kolegama.[3]
-
Milorad Dušanović (1896–1990), glumac i reditelj, kao Faun u istoi- menom komadu E. Knobloka, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad, 1925. Fotografija je muzejska građa Pozorišnog muzeja Vojvodine
-
Stanoje Dušanović (1906–1987), glumac, reditelj, sekretar, direktor Drame, v. d. upravnika, kao Ružičić u Pokondirenoj tikvi J. S. Popovića, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad, 1939. Fotografija je muzejska građa Pozorišnog muzeja Vojvodine.
-
Mihailo Mergl (Meho), Ivana Petri (Hasanaginica) i Biserka Dušanović (Ahmet) u predstavi Hasanaginica M. Ogrizovića, Narodno pozorište Dunavske banovine, Novi Sad, 1937. Fotografija je muzejska građa Pozorišnog muzeja Vojvodine.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Popov, Dušan (1997). ENCIKLOPEDIJA Novog Sada. Sv. 7, Dz-Eg. Novi Sad: Novosadski klub : Prometej. str. 233—236.
- ^ Jovanović, Raško V. Leksikon drame i pozorišta. Jaćimović, Dejan. Beograd. ISBN 9788607019991. OCLC 883837997.
- ^ Niškanović, Biljana. Ogled o glumačkoj porodici Dušanović, Novi Sad, Pozorišni muzej vojvodine, 2016. ISBN 978-86-80006-13-0