El Fil
Sura el Fili (arap. سورة الفيل, "Poglavlje Slona") je 105. Poglavlje (sure) iz Kurana. To je mekanska sura koja sadrži 5 stihova.
Sura je napisana u upitnoj formi.
Asbab el-nuzul[uredi | uredi izvor]
Asbab al-nuzul (prilike ili okolnosti otkrivanja) je sekundarni žanr Kuranske egzegeze (tefsir) usmeren na uspostavljanje konteksta u kojem su otkriveni određeni stihovi iz Kurana. Iako ga neki koriste u rekonstrukciji Kuranske istorije, asbab je po prirodi više ekzegetski nego istoriografski žanr, i kao takav obično povezuje stihove koje objašnjava opštim situacijama, a ne konkretnim događajima. Uzimajući svoje ime iz spominjanja "Vojske slona" u prvom stihu, ova sura upućuje na abisinijski pohod protiv Meke u 570. godini hrišćanske ere. Abraha, hrišćanski pod-kralj Jemena (kojim su u to vreme vladali Abisinci), podigao je veliku sabornu crkvu u Sani, nadajući se da će tako preusmeriti godišnje arapsko hodočašće iz mekanskog svetilišta, Kabe, u novu crkvu. Kada je ta nada ostala neispunjena, odlučio je da uništi Kabu; i tako je krenuo protiv Meke na čelu velike vojske, koja je uključivala i brojne ratne slonove, i na taj način predstavljala nešto nepoznato i krajnje zapanjujuće za Arape: odatle je označavanje te godine, od strane savremenika, kao i istoričara kasnijih generacija, kao "Godina slona". Abrahina vojska je potpuno uništena na svom maršu [1][2] – od strane izuzetno ogromnog jata lasti (ababil) koje su ispuštale malo kamenje na njih i pretvorile ih u pepeo.[3] - i sam Abraham se umro kad se vratio u Sanu.[4]
Arapi opisuju godinu u kojoj se događaj odigrao kao godinu slona, a iste godine rođen je i Muhamed. Tradicionalisti i istoričari gotovo jednoglasno izjavljuju da se događaj slonova dogodio u Muharamu(naziv za mesec), a Muhamed je rođen u Rabi el-aval. Većina njih navodi da je rodio 50 dana nakon događaja slona.[5]
Period otkrivanja[uredi | uredi izvor]
Sure u Kuranu nisu uređene po hronološkom redu otkrivanja[6] jer redosled vahija ili hronološkog porekla otkrivanja nije deo Kurana. Poslanik Muhamed je rekao svojim sledbenicima da je sahaba postavljen u Kuranu prema svakom Vahiju koji je otkriven zajedno sa originalnim tekstom Kurana.[7] Vm Teodor de Bari, stručnjak za istočnoazijske studije, opisuje da je "konačan proces sakupljanja i kodifikacije tekstova Kurana vodio jedan preovlađujući princip: Božje reči na bilo koji način ne smeju biti iskrivljene ili sukobljene ljudskom intervencijom. Iz tog razloga nije napravljen nikakav ozbiljan pokušaj da se urede brojna otkrića, organizuju se u tematske jedinice ili ih predstave u hronološkom redu ... ".[8][9] Sura El-Fil je mekanska sura[10] i mekanske sure su hronološki ranije sure koje su otkrivene Muhamedu u Meki pre Hidžre u Medini 622. godine. One su obično kraće, sa relativno kratkim ajetom, a uglavnom se približavaju kraju Kuranske 114. sure. Većina sura koje sadrže mukata'at su Mekanske. Većina mufasiruna[11] jednoglasno kaže da je to[12]mekanska sura; i ako se proučava protiv svoje istorijske pozadine, čini se da je ona morala biti poslata u najraniju fazi u Meku.[13]
Glavni predmet[uredi | uredi izvor]
Glavni predmet sure je specifičan istorijski događaj. Godina Muhamedovog rođenja identifikovana je kao "Godina slona", kada je Meku napao Abraha u pratnji slona. Kuranski eksegetti su tumačili da je Bog spasio Mekance od ove sile slanjem roja ptica koji je zasipao osvajače kamenjem i uništio ih.[14][15] Vojska Abrahe uništena je zbog napada na Kabu[16] što je podsetnik i primer da Allah može spasiti Njegovu kuću (Al-Ka'bah) uništavajući 60.000 vojnika slonovima, preko jata ptica.[17][18] Poreklo reči sidžil (tj. Kamen Lave od vulkanske erupcije) u stihu 4 ima etimologiju predloženu kao persijski pevati i gil ("kamen" i "glina") ili aramejski sgil (glatki oltarski kamen).[19] U Kuranu 'sidžil' se pojavljuje u dva druga stiha: 11:82 i 15:74.
Tema sure[uredi | uredi izvor]
Postoji skoro 7 odeljaka u celokupnom Kuranu prema temama.[20][21] Završni deo ovih 7 sekcija počinje od sure Al-Mulk [sura broj 67.] do sure Al-Nas [sura broj 114.].[22] Ovaj završni deo (poslednji 7. Kurana) se fokusira na; izvore refleksije, ljude, njihove poslednje scene sa kojima će se suočiti tokom Sudnjeg dana i Helfire i Raj uopšte[23] i opominju Kuraiše o njihovoj sudbini u Hereini i Hereafteru, naročito, ako oni poriču proroka Muhameda.[24] U ovoj Suri, Alahova kazna koja je naneta ljudima slona se pominje i opisuje vrlo kratko jer je to bio slučaj nedavne pojave, i svi u Meki i Arabiji su bili potpuno svesni toga. Zato su Arapi verovali da je Kaba zaštićena u ovoj invaziji, ne od bilo kog boga ili boginje, već od Alaha Svemogućeg. Tada su se vođe Kurejšija za pomoć obratile prizvavši samog Alaha, i već nekoliko godina ljudi iz Kurejša, impresionirani ovim događajima, nisu obožavali nikog osim Alaha. Zbog toga nije bilo potrebe da se spominju detalji u Suri El-Fil, ali je dovoljno samo upućivanje na to.[25] Javed Ahmad Gamidi (b. 1951), poznati pakistanski muslimanski teolog, proučavalac Kurana i egzegta, obrazovnik, objašnjava temu Sure el-Fil tako da ona obavesti Kurejše da je Bog - koji je pre toga uputio svoje neprijatelje i one koji ih neće poštovati pošto su i oni pokazali neprijateljstvo prema njemu. Takođe će biti razoren na sličan način.[26]
Referemce[uredi | uredi izvor]
- ^ Ibn Hišam
- ^ Ibn Sa'd al-Baghdadi I/1, 55 f
- ^ The Message of The Qur'an The Hundred-Fifth Surah Al-Fil (The Elephant) Note#2
- ^ Muhammad Asad – The Message of The Qur'an 1980
- ^ „105. Surah Al Fil (The Elephant) - Sayyid Abul Ala Maududi - Tafhim al-Qur'an - The Meaning of the Qur'an”.
- ^ Robinson 2003, str. 25–97.
- ^ Israr Ahmed – Bayan-ul-Quran – Introduction
- ^ Bloom 1990, str. 65.
- ^ Eastern Canons.
- ^ Quran Verses in Chronological Order
- ^ Abul A'la Maududi-Tafhim-ul-Quran
- ^ Tafsir Ibn Kathir
- ^ Chronological Order of Quranic Surahs Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. јануар 2018), by Kevin P. Edgecomb.
- ^ Leaman 2008, стр. 129.
- ^ Mir, Mustansir (2005). „Elephants, Birds of Prey, and Heaps of Pebbles: Farāhī's Interpretation of Sūrat al-Fīl”. Journal of Qur'anic Studies. 7 (1): 33—47. doi:10.3366/jqs.2005.7.1.33.
- ^ George Sale
- ^ Muhammad Farooq-i-Azam Malik (translator), Al-Qur'an, the Guidance for Mankind - English with Arabic Text (Hardcover). ISBN 978-0-911119-80-0.
- ^ Muhammad Asad, Al-Qur'an translation, The Message of the Qur'an, First Hardback, 1980, Dar Al-Andalus, Gibraltar. ISBN 978-1-904510-00-0.
- ^ Rippin, Andrew, ur. (2008). The Blackwell Companion to the Qur'an. John Wiley & Sons. str. 137—138. ISBN 978-1-4051-7844-0.
- ^ Abdul Nasir Jangda - Tafsir lectures - Bayyinah Institute, 2300 Valley View ln. Suite 500 Irving, TX 75062
- ^ Tadabbur-i-Quran#Contents
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 23. 10. 2012. g. Pristupljeno 22. 1. 2018.
- ^ linguisticmiracle.com
- ^ Esposito, John, ur. (2003), „Islahi, Amin Ahsan”, The Oxford Dictionary of Islam, Oxford University Press, ISBN 978-0-19-512558-0, Arhivirano iz originala 28. 12. 2014. g., Pristupljeno 22. 01. 2018
- ^ „Surah 105. Al-Fil | Alim-Islamic Software For Quran And Hadith | Alim”. Arhivirano iz originala 23. 01. 2018. g. Pristupljeno 22. 01. 2018.
- ^ Monthly Renaissance - Content
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Rippin, Andrew, ur. (2008). The Blackwell Companion to the Qur'an. John Wiley & Sons. str. 137—138. ISBN 978-1-4051-7844-0.
- Leaman, ed. by Oliver (2008). The Qur'an : an encyclopedia. Routledge. str. 129. ISBN 978-0-415-32639-1.
- Eastern Canons.
- Bloom, Irene; Wm Theodore de Bary (1990). Approaches to the Asian Classics. Columbia University Press. str. 65. ISBN 978-0-231-07005-8.
- Robinson, Neal (2003). Discovering the Qur'an: A Contemporary Approach to a Veiled Text (PDF). Georgetown University Press. str. 25—97. ISBN 978-1-58901-024-6.