Zala (županija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zalska županija
Zala megye
Položaj
Država Mađarska
RegionZapadna prekodunavska regija
Admin. centarZalaegerseg
Površina3.784,11 km2
Stanovništvo2008.
 — broj st.291.678
 — gustina st.77,08 st./km2
Broj opština257
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Županija Zala (mađ. Zala megye) je jedna od prekodunavskih županija, nalazi se u zapadnoj prekodunavskoj regiji Mađarske.

Županije je dobila ime po reci Zala. Svoje granice deli sa Hrvatskom, Slovenijom i mađarskim županijama Vaš, Vesprem i Šomođ. Površina županije je 3.784 km², takođe i zapadna strana Balatona je u ovoj županiji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U ovom području ima dosta arheoloških nalaza iz bronzanog doba, a naročito su bogata nalazišta iz doba Rimljana, kada je ovo bila rimska provincija Panonija.

U 9. veku ovi krajevi su bili pod upravim nitranskih kneževa. Tokom narednih godina, dolaskom Mađara u Panoniju ovi predeli potpadaju pod mađarsku vlast. Sveti Stefan je ove oblasti dao pod crkvenu upravu i na nekoliko mesta je izgradio kraljevske zamkove, utvrđenja, ali ni jedano nije opstalo ili se razvilo da bi postalo središte. Poznatija utvrđenja iz tog doba su Tatika (Tátika), Čobanc (Csobánc) i Šimeg (Sümeg). Najpoznatiji vladari ovih oblasti u 13. veku su bili Banfi (Bánffy) i Čak (Csák). U 15. veku su ovim oblastima vladali plemičke porodice Cileji (Cillei) i Ujlaki (Ujlaki).

Početkom turskih osvajanja Evrope, kroz ove oblasti je vodio najkraći put do Beča, razvoj ovih krajeva je počeo da stagnira i stanovništvo se proredilo. Nađkaniža je pala pod tursku vlast 1600. godine a jedna od jačih utvrda Uj-Zerinvar (Új-Zerinvár), koji je sagradio Nikola Šubić Zrinski (Zrínyi Miklós), je pao pod tursku vlast 1664. godine. Turci su izbačeni iz ovih krajeva 1690. godine.

Sve do početka eksploatacije nafte 1937. godine, županija Zala je bila jedna od najzaostalijih u Mađarskoj.

Trijanonskim sporazumom, 1920. godine, predeli južno od reke Mure su pripali Kraljevini SHS, a danas to su područja Hrvatske i Slovenije.

Posle Drugog svetskog rata je jedan deo oko Balatona pripao Vespremu a Kesthelj, Tapolca i Šimeg su dodeljeni takođe Vespremu posle nove preraspodele 1950. godine.

Kesthelj je 1978. godine vraćen Zala županiji.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Mikloš Zrinski u Zalaegersegu
Geče, selo muzej (Zalaegerseg)
jezero Heviz

Županija Zala, po popisu iz 2007. godine, ima 293.443 stanovnika. U gradovima živi 56% a u manjim opštinama 38% ukupnog stanovništva. Zala zauzima 16 mesto, po broju stanovnika, među županijama u Mađarskoj .

Kotari u Zala županiji[uredi | uredi izvor]

U Zali postoji 9 kotara.

Kotari u županiji Zala sa osnovnim statističkim podacima[1]:

Ime kotara Sedište Površina
(km²)
Broj stanovnika
(1. januar 2007)
Broj naselja
Heviški Heviz 123,60 12.473 8
Kestheljski Kesthelj 349,33 34.806 16
Lentski Lenti 663,09 22.313 51
Letenjski Letenje 388,69 17.391 27
Nađkaniški Nađkaniža 552,93 66.968 27
Pačaški Pača 278,82 10.792 20
Zalaegersegski Zalaegerseg 788,61 97.266 65
Zalakaroški Zalakaroš 311,85 13.196 19
Zalasentgrotski Zalasentgrot 327,06 18.238 24

Gradovi sa opštinskom upravom[uredi | uredi izvor]

Županija Zala ima 2 urbana okruga, 8 gradova, 2 velika sela i 246 sela.

Gradovi sa statusom nosioca opštine[uredi | uredi izvor]

(Red spiska je napravljen po opadajućem nizu broja stanovnika datog mesta, popis je iz 2001. godine, kurzivnim tekstom su napisana originalna imena na mađarskom jeziku), a u zagradama je broj stanovnika.

Kaštelj Feštetič

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Opštinski gradovi[uredi | uredi izvor]

Sela[uredi | uredi izvor]

označene opštine su „velika“ sela.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (területi beosztás: 2007. szeptember 25., terület és lélekszám: 2007. január 1.), Kotari u Mađarskoj

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]