Znamenito mesto Brankovina
Znamenito mesto Brankovina | |
---|---|
![]() Crkva u Brankovini | |
Opšte informacije | |
Mesto | Brankovina |
Opština | Valjevo |
Država | ![]() |
Vrsta spomenika | Istorijsko-kulturna celina |
Vreme nastanka | 19. vek |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od izuzetnog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
www |
Znamenito mesto Brankovina je poznato po istaknutim istorijskim ličnostima iz familije Nenadovića, koji su rođeni, živeli, stvarali i sahranjeni kod seoske crkve. Kao prostorna, istorijska i kulturna celina Brankovina spada u spomenike kulture od izuzetnog značaja. [1][2]
Loza Nenadovića[uredi | uredi izvor]
Nenadovići vode poreklo od srpskog plemena Banjani, iz hercegovačkog Birča kod Nikšića (Stara Hercegovina). Svojim učešćem i angažovanjem za vreme Ustanaka u Srbiji početkom 19. veka, ostavili su traga u borbi protiv Turaka i formiranju mlade države.
Na čelu velikana iz loze Nenadovića stoji knez Aleksa Nenadović pogubljen u čuvenoj seči knezova 1804. godine, a za njim slede gospodar Jakov, brat Aleksin bio je istaknuti vođa prvog srpskog ustanka, Prota Mateja Nenadović, sin Alekse bio je Karađorđev prvi diplomata, sovjetnik i vojvoda, vojvoda Jefrem Nenadović sin Jakovljev, Sima Nenadović sin kneza Alekse bio je najškolovaniji i najmlađi vojvoda prvog ustanka, pesnik Ljubomir Nenadović, sin Prote Mateje.
Položaj Brankovine[uredi | uredi izvor]
Na 11 kilometara od Valjeva, kraj puta za Šabac, nalazi se znamenito mesto Brankovina po zaslužnim ličnostima, njihovim spomenicima i zadužbinama jedinstvena je prostorna, kulturna i istorijska celina. Iako se ubraja među najstarija sela valjevskog kraja, u srpsku istoriju ulazi tokom 18. veka, vojevanjem kneza Alekse Nenadovića u austro-turskom ratu. Sastavni deo spomen kompleksa Brankovina čine: crkva sa starim grobljem, crkvenom kućom, portom i stoletnim drvećem, stara školska zgrada, vajat Ljube Nenadovića, sobrašice, sudnica i nova škola, poznatija kao Desankina škola. Ovde je odrasla srpska pesnikinja Desanka Maksimović, čiji je otac Mihajlo Maksimović bio učitelj.
Spomenički kompleks Brankovina[uredi | uredi izvor]
Spomenički kompleks obuhvata, u porti pored crkve Svetih arhanđela (sagrađene 1830. ktitorstvom Matije Nenadovića) i spomenike narodnog graditeljstva, među kojima se izdvajaju 4 sobrašice i vajat Ljube Nenadovića, smešten u dvorištu jedne od najstarijih škola u Srbiji, sagrađene zalaganjem prote Matije 1834. godine. Tu je i škola podignuta 1895. godine, u kojoj je učila pesnikinja Desanka Maksimović. U porti hrama nalaze se grobovi porodice Nenadović, zaslužne kako za istoriju ovog kraja tako i za tok najznačajnijih događaja na početku 19. veka, kao i spomenik ratnicima okolnih sela, palim u oslobodilačkim ratovima 1912.-1918, sa likom kralja Petra I Karađorđevića. Ovde je odrasla i uvek se vraćala Desanka Maksimović, koja je sahranjena kod brankovinske crkve. Svake godine njoj u čast na dan rođenja, 16. maja, u Brankovini se dodeljuje Nagrada Desanka Maksimović, priznatim pesnicima iz Srbije
Brankovina u slici[uredi | uredi izvor]
-
Crkva Svetih Arhanđela -
Crkva -
Grob Desanke Maksimović -
Spomen soba Desanke Maksimović -
Crkvena porta -
Ulaz u školsko dvorište -
Nova škola (Desankina škola) -
Zgrada sa podrumom -
Stara škola -
Učionica -
Učionica -
Učionica -
Vajat Ljube Nenadovića -
Unutrašnjost vajata -
Spomenik ratnicima 1912-1918. -
Grobovi porodice Nenadović -
Grobovi porodice Nenadović -
Pogled na školsko dvorište iz porte crkve -
Kuća -
Zgrade u porti crkve -
Sobrašice u porti crkve -
Sobrašice -
Grob Desanke Maksimović
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo
- ^ „Zavod za proučavanje kulturnog razvitka”. Arhivirano iz originala 05. 11. 2013. g. Pristupljeno 03. 11. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Lazarević Ilić, Dragana (2006). „Brankovina, vreme, ljudi” (PDF). Zbornik radova Etnografskog instituta SANU. 26: 75—85. Arhivirano iz originala (PDF) 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 18. 01. 2018.
- Stamenić, Dragan; Ćeranić, Zorica; Nikolić, Miloje Ž.; Arsić, Radivoje; Dražić, Tihomir; Marković, Milan; Pejić, Svetlana; Ćirić, Vesna (2006). Spomeničko nasleđe Kolubarskog i Mačvanskog Okruga. Valjevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo (Valjevo print). ISBN 978-86-904745-2-3. COBISS.SR 131307532
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Valjevo za vas Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. april 2015)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd
- Lista spomenika
- Selo puno istorije potencijal za turizam („Večernje novosti”, 10. septembar 2017)
Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://vaza.co.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2013110510010149.