Ivan Karaivanov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
ivan karaivanov
Grob Ivana Karaivanova u Aleji
narodnih heroja
na Novom groblju u Beogradu
Lični podaci
Datum rođenjaoktobar 1889.
Mesto rođenjaPirdop, Kneževina Bugarska
Datum smrti27. mart 1960.(1960-03-27) (70 god.)
Mesto smrtiBeograd, NR Srbija, FNR Jugoslavija

Odlikovanja
Orden junaka socijalističkog rada Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem

Ivan Karaivanov (bug. Иван Караиванов; Pirdop, oktobar 1889Beograd, 27. mart 1960) bio je bugarski i jugoslovenski komunista, aktivist međunarodnog radničkog pokreta i junak socijalističkog rada.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je oktobra 1889. u Pirdopu, u zapadnoj Bugarskoj. U Sofiji je završio Filozofski fakultet.

Godine 1918. postao je član Komunističke partije Bugarske. Godine 1923. učestvovao je u neuspelom Septembarskom ustanku, tokom koga je bio član Revolucinarsnog komiteta i bliski saradnik Georgi Dimitrova i Vasila Kolarova. Posle propasti ustanka, po odluci Centralnog komiteta KPB, emigrirao je u Beč, gde je zajedno sa Dimitrovim i Kolarevim izdavao ilegalni list Rabotničeski vesnik. Godine 1926, otišao je u Sovjetski Savez.

Tokom boravka u Sovjetskom Savezu, do 1929. godine radio je u Institutu „Marks i Engels“, a potom na Komunističkom univerzitetu radnika istoka. Po zadatku Kominterne, otišao je 1929. u Kinu. Godine 1934. vratio se u Moskvu, gde je do 1944. radio u Izvršnom komitetu Kominterne. Godine 1944. nakon oslobođenja Bugarske, vratio se u zemlju. Maja 1945, zbog nesuglasica s nekim rukovodiocima Bugarske komunističke partije, prelazi u Jugoslaviju.

Nastanjuje se u Jugoslaviji, gde je dobio i državljanstvo. Bio je poslanik Savezne narodne skupštine FNRJ, a na Šestom i Sedmom kongresu SKJ biran je za člana Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Bio je urednik lista Glas Bugara.

Preminuo je 27. marta 1960. u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju.

Odlikovan je Ordenom junaka socijalističkog rada, 1959. godine i drugim stranim i jugoslovenskim odlikovanjima.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jugoslovenski savremenici: Ko je ko u Jugoslaviji. „Sedma sila“, Beograd 1957. godina.
  • Enciklopedija Jugoslavije (knjiga šesta). „Jugoslovenski leksikografski zavod“, Zagreb 1965. godina.