Pređi na sadržaj

Кад је Ниче плакао (knjiga)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kad je Niče plakao
Kad je Niče plakao, izdanje na srpskom jeziku, 2001. godine
Nastanak
Orig. naslovWhen Nietzsche wept
AutorIrvin Jalom
ZemljaSAD
Jezikengleski
Sadržaj
Mesto i vreme
radnje
Beč, Austrija; 19 vek
Izdavanje
Datum1992.

Kad je Niče plakao (engl. When Nietzsche wept) je roman iz 1992. godine američkog pisca i eminentnog profesora psihijatrije dr Irvina Jaloma. Knjiga je bazirana na mešavini fikcije i fakata. Protagonisti romana su Fridrih Niče i Jozef Brojer. Sporedni likovi, koji su ujedno i stvarne ličnosti, uključuju Brojerovog učenika i prijatelja Zigmunda Frojda, Lu Salome, Brojerovu pacijentkinju Bertu Papenhajm, filozofa Paula Rea i Ničeovu sestru Elizabet Niče.[1]

Prvo izdanje na srpskom jeziku objavila je izdavačka kuća "Plato" iz Beograda 2001. godine u prevodu Olivere Živanović.[2]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Lu Salome, bliska prijateljica Fridriha Ničea i filozofa Paula Rea, od svog brata Jenie čula je za eminentnog jevrejskog doktora Jozefa Brojera i njegovu inovativnu tehniku lečenja očajanja - lečenje razgovorom. Samouverena mlada dama pojavljuje se u Brojerovoj praksi u Beču, odlučna da ubedi Brojera da svojom inovativnom tehnikom izleči Ničeove duševne patnje. Lu je tražila od Brojera da za njihov susret Niče nikad ne sazna i da se pred Ničeom pretvara da pokušava da izleči njegove fizičke probleme. Doktor Brojer je bio toliko impresioniran ličnošću prelepe Ruskinje, da nije mogao da odbije. Nagovoren, Niče dolazi u Beč kod doktora Brojera i traži da pokuša da uradi ono što mnogim evropskim doktorima nije uspelo - da ga izleči. Nakon mesec dana lečenja napada jake migrene, Niče odlučuje da otputuje na jug, jer mu vremenske prilike u Beču nikako nisu odgovarale. Da bi ga zaustavio, Brojer s njim sklapa čudan dogovor, da leče jedan drugog. Brojer je bio duboko nezadovoljan svojim porodičnim životom, a svakodnevno ga je proganjala opsednustost svojom bivšom pacijentkinjom Bertom Papenhajm. Niče je od početka veoma zatvoren i rezervisan, čuvajući svoj život u strogoj tajnosti od dr Brojera. Brojer je shvatio da ako želi da pomogne Ničeu, prvo mora da zadobije njegovo poverenje. Dane su provodili u filozofskim razgovorima i na taj način se vremenom zbližili. Nakon mnoštva uspona i padova, između Brojera i Ničea stvara se veliko prijateljstvo. Na samom kraju terapija Brojer poziva Ničea da bude gost u njegovoj kući, provede zimu i praznike sa Brojerovom porodicom, ali Niče odbija. Dr Brojer se vraća svojoj porodici, a Niče odlazi u Italiju da tragajući za istinom prikupi materijal za svoje novo delo - Tako je govorio Zaratustra.

Ličnosti[uredi | uredi izvor]

  • Jozef Brojer je ugledni jevrejski lekar koji živi i radi u Beču. Pristaje da izleči Ničeove duševne patnje bez njegovog znanja o tome.
  • Fridrih Niče je filozof, svoj život provodi u nemilosrdnom traganju za istinom. Živi usamljeno i bez stalnog mesta boravka. Smatra sebe posthumnim filozofom.
  • Zigmund Frojd, koji će kasnije postati osnivač psihoanalize, je Brojerov učenik i prijatelj.
  • Lu Salome je prelepa mlada Ruskinja koja ostvaruje veoma kompleksan odnos sa Ničeom i Reom. Ona ubeđuje Brojera da pomogne Ničeu.
  • Berta Papenhajm je Brojerova pacijentkinja kojom je opsednut.[3]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Iako se u stvarnosti Brojer i Niče nikada nisu sreli, knjiga je dobila odlične kritike.[4] U mnogim zemljama je bila bestseler, a samo u Nemačkoj je prodata u preko milion primeraka.[traži se izvor]

Ekranizacija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kad je Niče plakao Kad je Niče plakao”. delfi.rs. Pristupljeno 12. 10. 2021. 
  2. ^ „Kad je Niče plakao / Irvin Jalom”. plus.sr.cobiss.net. Arhivirano iz originala 29. 10. 2021. g. Pristupljeno 12. 10. 2021. 
  3. ^ „"KAD JE NIČE PLAKAO" Roman o opsesiji i igrama moći”. ekspres.net. Pristupljeno 12. 10. 2021. 
  4. ^ „Kad je Niče plakao”. knjiga.ba. Pristupljeno 12. 10. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]