Kasandra (poluostrvo)
Kasandra (grč. Κασσάνδρα [Kassándra]) jedno je od poluostrva i administrativnih okruga na Halkidikiju u Središnjoj Makedoniji u Republici Grčkoj. Danas je poluostrvo Kasandra zapravo ostrvo, koje je nastalo prokopavanjem kanala kod mesta Nea Potidea, najužeg dela Kasandre, na kojem se dodiruju vode Termajskog ili Solunskog zaliv (grč. Θερμαϊκός Κόλπος, Thermaikos kólpos) i zaliva Toroneos.
Administrativni centar poluostrva, u kome se ostvaruje lokalna samouprava u okrugu Halkidiki, je u gradu Kasandrija.
Većina mesta na poluostrvu su sela (u tradicionalnom smislu), i brojne skupine odmarališta nastalih u drugoj polovini 20. veka.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prema legendi, ime je dobilo po drevnom kralju Kasandrosu, a kulturno nasleđe poluostrva potiče iz starogrčkog strorimskog ili vizantijskog perioda. [1] Ova oblast se povezuje i sa imenom Ammon Zeusa.[2]
Na području današnjeg grada Nea Kalikratija, kralj Makedonije Antionos Gonatas izgradio je grad po imenu Antigona koji je ubrzo postao centar za katolike i varvare. To potvrđuje, arheološko otkriće jedinstvenog srebrnog kovčega,[a] na svega nekoliko kilometara udaljenosti od Nea Kalikratija. Ovaj sarkofag sa isklesanim figurama dokaz je koji spaja Stari i Novi zavet.
U antičkoj Potideji (grč. Ποτίδαια), koloniji Pelena koju su osnovali Korinćani, (članovi Atinsko-delskog pomorskog saveza), oko 600. p. n. e. na krajnjem zapadu poluostrva Halkidiki, bio je grad Palini (danas Kasandrija) u tadašnjoj Trakiji. Zaštitnik Potideje, koja je bila poznata po trgovanju sa Makedonijom, prema njenom imenu, najverovatnije je bio Posejdon.[3]
U toku ratnog pohoda Kserksesa protiv Grčke 480. godine p. n. e. grad je nakon višednevne opsade poražen. Godinu dana kasnije grad je sakupio nove snage i odbranio se od opsade Atavazda (grč. Ἀρτάβασδος). Te godine bio je jedini grad u Makedoniji koji je zajedno sa ostalim grčkim gradovima učestvovao u borbi Plateja.
Godine 349—348. p. n. e. grad je zadesila ista sudbina ostalih gradova na Halkidikiju, koji su ušli u sastav Makedonske kraljevine. Naime godine 348. p. n. e., Filip II Makedonski je osvojio Olint, a ostali gradovi na Halkidikiju su prisajedinjeni Makedoniji.[4]
Nakon otprilike 40 godina zapuštenosti, godine 316. p. n. e. Kasandros gradi na mestu Potideja novi grad kojem daje svoje ime Kasandrija. U periodu koji potom sledi sve do okupacije Makedonije od Rimljana (168. p. n. e.) Kasandrija se razvila u jedan od najsnažnijih gradova u Makedoniji. Najverovatnije u ovom periodu izgrađen je kanal Potideja, koji je olakšao plovidbu, i podstakao trgovinu i ekonomski razvoj ovog područja i šire.
Nakon što su 168. p. n. e. grad zauzeli Rimljanima doživeo je novi procvat,. Razvoj grada okončan je napadima Huna koji su 540. godine izvršili invaziju na Makedoniju. Tako, i pored svih pokušaja Justinijana u 14. veku, grad je doživeo potpuno pustošenje. Njegovu tvrđavu, značajnu za bezbednost čitavog poluostrva, obnovili su 1407. godine Joanis Paleologos, a kasnije i Venecijanci.
Godine 1430. grad su zauzele Osmanlije.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Položaj i prostranstvo[uredi | uredi izvor]
Poluostrvo Kasandra nalazi se na zapadnoj strani Halkidikija, kao njen „prvi prst”, okružena Egejskim morem, između Solunskog zaliva, na zapadu i Toronskog zaliva na istoku. Ova dva zaliva međusobno komuniciraju kroz Potideja kanal, izgrađenom u antičkom periodu preko prevlake koja na severu povezivala Potideaju, na poluostvru Halkidiki i Nea Potideju na Kasandri. Tako je poluostrvo Kasandra zapravo postalo ostrvo, prokopavanjem kanala kod mesta Nea Potidea, najužeg dela Kasandre, na kojem se dodiruju vode Termajskog (Solunskog) zaliva i Toronskog zaliva.
Udaljeno je 50 km jugoistočno od Soluna i 30 km od aerodroma Solun Makedonija u mestu Mikra.
Poluostrvo je nešto duže od 50 km, a široko oko 10 km Uzvišenja na Kasandri ne prelaze 400 m. Njen središnji deo pokriven je vinogradima i maslinjacima, a više delove borove šume. Obod poluostrva prema biserno čistom moru krase dugačke šljunkovite i peščane plaže.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima je izrazito sredozemna, sa suvim, sunčanim, dugim i topla leta i blagim zimama sa obilnim padavinama bilo kog tipa (najčešće kišom).
Tokom leta i danju i noću je toplo, mada je primetna pojava vetrovitih dana, kada se beleže temperature ispod proseka za to doba godine. Takvih dana tokom letnjih meseci najčešće nema mnogo.
Kada je zima u pitanju, padavine su najčešće u vidu kiše, koje uglavnom ne traju dugo. Ponekad se dogodi da padne i sneg, koji se u većini slučajeva dugo ne zadržava.
| Mesec | Prosečna temperatura (°C) |
Minimalna temperatura (°C) |
Maksimalna temperatura (°C) |
Prosečna vlažnost (%) |
Prosek padavina (mm) |
Min. prosek padavina (mm) |
Maks. prosek padavina (mm) |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Januar | 5 | -14 | 20.8 | 76.3 | 36.9 | 0 | 99.6 |
| Februar | 6.7 | -12.8 | 22 | 73.6 | 40.3 | 0.3 | 167.2 |
| Mart | 9.6 | -7.2 | 25.8 | 73 | 45.7 | 4.7 | 95.1 |
| April | 14.2 | -1.2 | 31.2 | 68.5 | 36.1 | 3.4 | 108 |
| Maj | 19.5 | 3 | 36 | 64.1 | 44 | 0.1 | 97.7 |
| Jun | 24.2 | 6.8 | 39.8 | 56.1 | 31.6 | 1 | 85.6 |
| Jul | 26.5 | 9.6 | 42 | 53.4 | 25.6 | 0 | 78.5 |
| Avgust | 25.8 | 8.2 | 38.2 | 55.7 | 20.8 | 0 | 97.5 |
| Septembar | 21.8 | 2.6 | 36.2 | 62.2 | 26.2 | 0 | 135 |
| Oktobar | 16.1 | -1.4 | 30 | 70.1 | 40.6 | 0 | 150.5 |
| Novembar | 10.9 | -6.2 | 26.6 | 77.3 | 57.7 | 6.4 | 179.1 |
| Decembar | 6.7 | -9.2 | 20.6 | 78 | 52.9 | 0.2 | 153.9 |
Termomineralni izvori[uredi | uredi izvor]
Na poluostrvu postoji veći broj termomineralnih izvora, u koje spada i nedavno obnovljena savremena banja na jugoistoku Kasandre, u mestu Agia Paraskevi. Odličan kvalitet lekovite vode koja izvire iz većih dubina zemlje sadrži sumpora i ima terapeutska svojstva, kao vid alternativnog lečenja za kožna oboljenja i druge probleme.
Teritorija i stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Poluostrvo Kasandra i njena opština, prostire se na površini od 334,27 km² (2011). Na ovoj teritoriji, živi 16.672 stanovnika prema popisu od 16. marta 2011. godine.
Kretanje broja stanovnika u Opštini Kasandra, Središnjoj Makedoniji i Republici Grčkoj od 1991. do 2011.[6]
| Teritorija | 17.mart 1991. | 18. mart 2001. | 16. mart 2011. |
|---|---|---|---|
| Opštini Kasandra | |||
| Središnja Makedonija | |||
| Republika Grčka |
I dok Grčka beleži pad broja stanovnika, prirast stanovništva opštine Kasandra rasta i iznosi + 1.08%/godišnje za period 2001—2011.[6]
Najveći broj stanovnika čine etnički Grci, ali ima i Vlaha i Makedonaca na severu. Poslednjih decenija značajan deo manjina je pogrčen. Najveći deo Grka vodi poreklo od prebeglica iz Male Azije i Albanije.
Naseljena mesta na poluostrvu Kasandra po opštinskim jedinicama[uredi | uredi izvor]
Opštinski jedinica Kasandra[uredi | uredi izvor]
- Mesna zajednica Kasandrija (3.166 stanovnika)
- Selo Kasandrija (Κασσανδρεια — Kasandreja) (2.801 stanovnika)
- Selo Elaine (Ελανη) (30 stanovnika)
- Selo Sani (Σανη) (66 stanovnika) .
- Selo Siviri (Σιβηρη) (267 stanovnika)
- Zatvor Ksenofondos (Φυλακες Ξενοφωντος) (2 stanovnika)
- Mesna zajednica Atito (1.231 stanovnika)
- Selo Atito (Αφυτος — Afitos) (1.231 stanovnika)
- Mesna zajednica Kalandra (750 stanovnika)
- Selo Kalandra (Καλανδρα) (665 stanovnika)
- Selo Bulamacija (Μπουλαματσια) (9 stanovnika)
- Selo Posidi (Ποσειδι) (76 stanovnika)
- Mesna zajednica Ruski Metoh (797 stanovnika)
- Selo Ruski Metoh (Καλλιθεα — Kalitea) (779 stanovnika)
- Selo Solina (Σωληνα) (18 stanovnika)
- Mesna zajednica Kasandrino (467 stanovnika)
- Selo Kasandrino (Κασσανδρηνο) (296 stanovnika)
- Selo Kalucikos (Καλουτσικος) (37 stanovnika)
- Selo Moles Kalives ili Mola Kalivija (Μολες Καλυβες) (134 stanovnika)
- Mesna zajednica Pazarakija (594 stanovnika)
- Selo Pazarakija (Κρυοπηγη — Kriopigi) (518 stanovnika)
- Selo Evdos (Ευδος) (24 stanovnika)
- Hotel Kasandra Palas (Κασσανδρα Παλλας) (22 stanovnika)
- Selo Levki Peristera (Λευκη Περιστερα) (30 stanovnika)
- Mesna zajednica Svetipavlov Metoh (2.061 stanovnik)
- Selo Svetipavlov Metoh (Νεα Φωκαια — Neja Fokeja) (1.721 stanovnika)
- Selo Pirgos Sani (Πυργος Σανη) (27 stanovnika)
- Karakalski zatvor (Φυλακες Καρακαλλου) (12 stanovnika)
- Kasandriski zatvor (Φυλακες Κασσανδρας) (301 stanovnika)
- Mesna zajednica Furka (1.203 stanovnika)
- Selo Furka (Φουρκα) (530 stanovnika)
- Selo Furkanska Plaža, ili Skala Furka (Σκαλα Φουρκας — Skala Furkas) (673 stanovnika)
Opštinski jedinica Palini[uredi | uredi izvor]
Bivša opština Palini (Δημος Παλληνης) sa sedištem u Haniotiju, a sada u sastavu opštine Kasandra, imala je 5.884 stanovnika. U njenom sastavu su sledeće mesne zajednice:
- Mesna zajednica Hanioti (968 stanovnika)
- Selo Hanioti (Χανιωτης — Haniotis) (968 stanovnika)
- Mesna zajednica Pefkohori (1.944 stanovnika)
- Selo Pefkohori (Πευκοχώριον) (1.931 stanovnik)
- Selo Levkes (Λευκες) (13 stanovnika)
- Selo Panorama (Πανοραμα) (0 stanovnika)
- Mesna zajednica Paljuri (826 stanovnika)
- Selo Paljuri (Παλιουρι) (788 stanovnika)
- Selo Ksin (Ξυνα) (17 stanovnika)
- Selo Sveti Nikola (Αγιος Νικολαος — Agios-Nikolaos) (21 stanovnika)
- Mesna zajednica Polihrono (1.063 stanovnika)
- Selo Polihrono (Πολυχρονο) (1.063 stanovnika)
- Mesna zajednica Sveta Petka (449 stanovnika)
- Selo Sveta Paraskeva (Αγια Παρασκευη — Aiia Paraskevi) (361 stanovnika)
- Selo Lutra (Λουτρα) (88 stanovnika)
- Mesna zajednica Caprani (910 stanovnika)
- Selo Caprani (Νεα Σκιωνη — Neja Skioni) (889 stanovnika)
- Selo Frama (Φραμα) (21 stanovnika)
Privreda[uredi | uredi izvor]
Turizam je glavna privredna grana na ovom najpopularnijem i najrazvijenijem od 3 poluostrva Halkidikija. Duža plaža belog peska celom obalom Kasandre izgrađeni su mnogi hoteli, tradicionalne grčke taverne, kafane i barovi, kao glavni izvorai turističkog prihoda.
Pored turizma, koji je glavna privredna grana, na ovom poluostrvu osim dobre ispaše za goveda i ovaca, čak i zimi, proizvodi se visokokvalitetne žitarice, maslinovo ulje, vuna, med i vosak, a gaji se i svilena buba.[7]
Berba zrelih maslina, kao jedna od glavnih kultura kreće od polovine novembra i traje do polovine decembr, okvirno. U tom periodu kao berači dolaze i radnici iz Bugarske i Albanije kako bi radili za dnevnice koje su oko 40 € ili 2 € po gajbici. Masline koje su za prodaju beru se ručno, a masline koje su za maslinovo ulje beru se uz pomoć običnih grabuljica ili električnih mašina. Masline se zatim sortiraju po veličini. Velike masline su najcenjenije i one imaju najvišu cenu. One se uglavnom ostavljaju za prodaju, a od ostalih se proizvodi maslinovo ulje. Za berbu crnih maslina ne čeka se da potpuno sazru, već se čuvaju kada imaju zeleno - ljubičastu boju, a nakon toga sazrevaju do crne boje tek u salamuru.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Mreža puteva na poluostrvu čine: magistralni putevi, regionalni putevi i lokalnih puteva. Na ovaj prostor, drumom se jedino može prići, sa severozapada, glavnom saobraćajnica iz pravca Soluna, i sa istoka iz Kavale, koja ima širi regionalni i međuregionalni značaj.
Vazdušni saobraćaj se odvija preko aerodroma „Makedonija“, lociranog u severozapadnom delu solunske kotlina na oko 50 km od poluostrva.
Železnički saobraćaj ne postoji. Najbliža međunarodna železničke stanica je u Solunu.
Poluostrvu se može prići i sa mora, ali je pomorskli saobraćaj jako ograničen zbog nedostatka luka, i svodi se uglavnom na turistički, manjim plovilima, ili lokalni brodićima iz luke, Pefkohori i Nea Moudanija
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Kovčeg se danas nalazi u arheološkom muzeju u Solunu.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. април 2017) D. C. Samsaris, The Roman Colony of Cassandreia in Macedonia (Colonia Iulia Augusta Cassandrensis) (in Greek), Dodona 16(1), (1987). стр. 353-362
- ^ Jelavich, Barbara (1983). History of the Balkans. Cambridge University Press.
- ^ John R. Melville-Jones, 'L'ixola di Caxandria' in Thesaurismata 27, 1997, 125-138.
- ^ Hiriberšek Matej, Po Pinijevem nebu in zemlji: : Komentar h knjigam 1-6 Plinijevega Naravoslovja, Založba ZRC, 2013
- ^ „Climate Kassandra”. www.weather.gr. Приступљено 5. 7. 2018.
- ^ а б „The population development of Dímos Kassándras”. DÍMOS KASSÁNDRAS (Municipality in Greece). Приступљено 5. 7. 2018.
- ^ William Martin Leake, Northern Greece, vol. III. стр. 163.
Литература[uredi | uredi izvor]
- Halkidiki 1:150.000. Road Editions, Athen. ISBN 978-960-8481-90-9.
- P. Kanzler, Andreas Neumeier. Nord- und Mittelgriechenland. Michael Müller Verlag, Erlangen. 2007. ISBN 978-3-89953-297-5.
- F. Papazoglou, Les Villes de Macédoine à l'époque romaine, Supplément du BCH 16, Athènes, 1988
- D. Samsaris, La Colonie romaine de Cassandréa en Macédoine. Colonia Iulia Augusta Cassandrensis. Dodone 16(1), 1987, 353-437.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Normativna kontrola: Geografske |
|---|
