Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona (često skraćeno Kovčežić) je knjiga Vuka Stefanovića Karadžića izdata u Beču 1849. godine. U Kovčežiću, Vuk piše o Srbima pravoslavne, muslimanske i rimokatoličke vjere („zakona“) i o njihovom načinu života, običajima, maternjem jeziku (srpski jezik), istoriji i sl.

Vuk St. Karadžić

U Kovčežiću se nalaze i dva teksta koja je Vuk napisao u vreme rada na svojoj knjizi pod naslovom Crna Gora i Crnogorci (1837),[1][2] ali pošto ih nije objavio u njoj, štampao ih je u Kovčežiću. To su tekstovi Boka kotorska i Srbi svi i svuda.

Vuk je Srbima nazivao sve kojima je maternje narječje bilo štokavsko. Tako je Vuk među Srbe ubrajao i današnje Crnogorce, Bošnjake, Makedonce, neke Hrvate, između ostalih Dubrovčane, Slavonce i Dalmatince, kao i Bunjevce, Šokce i Krašovane. O svima njima Vuk se potrudio da piše u svom Kovčežiću.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]