Koporić (srednji vek)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Koporić (lat. Choporich) je bilo srednjovekovno rudarsko naselje, rudnik i trg Kopaoničke rudne oblasti, koje se nalazilo na južnom delu planine, u blizini današnjeg istoimenog sela. Ostaci naselja, koje se nalazilo oko mesta spajanja dveju rečica (Podgora i Mušin do), na visini od oko 900 metara nmv. nisu otkriveni, dok su istraživanja na Koporićkoj čuki (između 1 000 i 1 500 metara nmv) otkrila 1 100 raznovrsnih rudarskih rupa i veći broj potkopa, od kojih su neki bili veoma razgranati[1]. Istraživanja su otkrila postojanje samo 5 topionica, što je naučnike navelo na zaključak da rudno bogatstvo nije bilo velikog obima[1]. U rudnicima je vađeno olovo uz koje se javljalo u maloj količini i srebro,10g na jedan procenat olova[1].

Samo mesto se prvi put pominje u osnivačkoj povelji manastira Banjske (13161318), koju je izdao kralj Milutin (12821321). Rudarsko naselje je nastalo najverovatnije u petoj deceniji XIV veka[1], a prvi put se pominje 1346. godine, kada se u njemu navodi postojanje katoličke zajednice. Tokom sedme decenije u Koporiću je postojala kovnica novca, a krajem veka, kneginja Milica sa Stefanom (knez 13891402, despot 14021427) i Vukom 1395. godine poklanja prihode od Koporića manastiru svetog Pantelejmona na Svetoj gori. Kasnije je despot Đurađ (14271456) potvrdio ovaj poklon, ali se od kraja XIV veka javlja slabljenje proizvodnje u Koporiću, što pored istorijskih izvora, potvrđuju i arheološki nalazi[1]. Tokom prve polovine XV veka, u njemu više ne žive Dubrovčani, a posle pada Srpske despotovine pod Osmanlije, sredinom XV veka, verovatno prestaje i rudarska aktivnost u Koporiću. Prvi osmanski popisi ga navode kao selo sa niskim prihodima[1], koje je donosilo 3 000 akči (1530).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Mišić, Siniša, ur. (2010). Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja: prema pisanim izvorima (na jeziku: srpski). Beograd: Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-16604-3. Pristupljeno 10. 10. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

 
Srednjovekovni rudnici i rudarski trgovi na Kopaoniku

Belasica (prvi pomen 1423, vađeno Ag i glamsko srebro, današnja Belasica) Belo Brdo (prvi pomen 1438, vađeno Ag i Pb, današnje Belo Brdo)
Zaplanina (prvi pomen početkom XV veka, današnja Zaplanina) Kovači (prvi pomen oko 1420, današnji Kovači) Koporić (prvi pomen 1346, vađeno Ag i Pb, današnje Koporiće)
Livađe (prvi pomen 1405, vađeno Fe i Pb (sa Ag), današnje Livađe) Ostraća (prvi pomen 1346, vađeno Pb i Fe, današnje Ostraće ili Ostatija)
Plana (prvi pomen 1346, kovnica 1388, vađeno Pb, Fe i Cu, današnja Plana) Trepča (prvi pomen 1303, vađeno Pb, Fe i Ag, današnji Stari Trg)