Korisnik:AndrejRajić112/pesak

Ribolovački plovak. Ovaj članak je o temi slatkovodnih ribolovačkih plovaka. Za ribolovačke plovke za mreže, pogledajte ribarska mreža. Za mreže sa staklenim plovcima ili  o klizećim plovcima, pogledajte mreže sa staklenim plovcima.

Plovak ili ribolovački plovak je laka bova koja se koristi u ribolovu, najčešće se nalazi prikačen na ribolovačku strunu. Ribolov u kome se koristi plovak često se naziva plovkarenje.

Ribolovački plovci korišćeni u Ujedninjenom Kraljevstvu(gore) i plovci korišćeni u SAD (dole).

Plovak može posedovati razne funkcije u ribolovu:

•     Kao prvo, predstavlja vizuelni indikator ugriza ribe, time pomaže ribolovcu da uoči dešavanja oko udice i mamca, kao i kada je pravo vreme za povlačenje strune.
•   Druga funkcija, pruža mogućnost spuštanja udice i mamca na određenu dubinu, time pomaže ribolovcu da ciljano lovi određenu vrstu ribe na određenoj dubini.

•       Treća funckija, kao ribolački pribor, dodaje težinu ribolovačkom sistemu i omogućava ribolovcu da udicu i mamac zabaci dalje, uprkos otporu vazduha i vetra.

•       Poslednja funckija, zahvaljujući njegovoj sili otpora u vodi, može da prenese udicu i mamac do nedostupnih mesta u vodi time što ga nosi vodena struja.

Dizajn i Funkcije

Klasičan ribolovački plovak poseduje telo sa manjom relativnom gustinom u odnosu na vodu, što doprinosi sili otpora da ga održava na površini vode, svetlo obojena antena na vrhu, koja omogućava olakšanu vidljivost na veće distance, i dodatak na dnu u vidu otežanja koji potapa udicu ispod vodene površine. Ponekad je malo otežanje smešteno na dnu kako bi pomoglo plovku da ostane usptavan nasuprot vetru i talasima.

Plovak je korišten da omogući ribolovcu dalja zabacivanja mamca od obale, ili,  pecanjem čamcem gde se teži ka plasiranju plovka na referentim tačkama gde je plasiran mamac, nasuprot dubinskom ribolovu. Ribolovac će odabrati prikladan plovak uzimajući u obzir jačinu rečne struje(ukoliko je prisutna), brzine vetra, veličine mamca koji koristi, dubine na kojoj ribolovac želi da plasira mamac  kao i distance na koju želi da zabaci mamac.  Najčešće, struna između plovka i udice poseduje mala otežanja prikačena po njoj, time se osigurava da plovak stoji vertikalno u vodi, sa samo svetlom antenom vidljivom. Ostatak plovka najčešće se izrađuje u neutralne vode čime se smanjuje šansa da se riba uplaši plovka.

Svaki dizajn plovka ponaosob je izrađen za određene uslove ribolova, bilo to ribarenje na sporotekućim ili brzotekućim rekama, vetrovitim mestima ili mirnim vodama, malim površinama poput bara ili kanala.

Istorijat

Ne može se prezizno i sa velikom količinom sigurnosti reći kada je i ko je prvi ikoristio plovak u svrhe indikacije riblje aktivnosti oko mamca, ali, možemo sigurno reći da su ljudi ranije u svrhu plovka koristili male grančice, ptičije perje ili umotano lišće kao indikatore riblje aktivnosti. Prvo nama poznato pominjanje korišćenja plovka je u knjizi „Blago riboloca sa plovkom“ napisane 1946. godine, delo je autora Julijane Barners.

Plovak za pecanje, Bajkalsko jezero (Istočni Sibir)

Metodi opisani u ovoj knjizi podrazumevali su bušenje rupe u čepovima plute tako da struna može proći kroz rupu i zaustavi perom, koje u ovom slučaju predstavlja antenu plovka. Knjige napisane kasnije, poput „Umetnost Pecanja“ koja je napisana 1577. godine a uređena 1956. godine, uredio je  gospodin Džerald Ids Bentli, kao i klasik ,,Kompletni Ribolovac“ koje je prvi put objavljeno 1653. godine, napisano od strane Isaka Voltona. Ove dve knjige dale su više detalja, previznijih informacija o pecanju i upotrebi plovka.

Pre otprilike 1800. godine, ribolovci su proizvodili sopstvene plovke, što je praksa koju mnogi i danas koriste. Kako je ribolov postao popularniji, kompanije su počele da prave plovke u različitim stilovima kako bi zadovoljile rastuću potražnju. Do 1921. godine, kompanije kao što je „Vadhams“ imale su najmanje 250 uglavnom celuloidnih plovki u svom katalogu.

Ručno rađeni plovci od plute

Od tih ranih dana, plovak za pecanje postao je predmet mnogih praktičnih i teorijskih promena. Engleski ribolovci kao što su Peter Drennan i Kenneth Middleton i američki ribari poput bivšeg svetskog šampiona iz Čikaga Mika Tila su osnovali velike kompanije koje dizajniraju i prodaju plovke za pecanje. Engleske kompanije su podržali prvoligaški pecaroši kao što su Ivan Marks, Beni Ašurst i Bili Lejn.

Plovak od bodlji bodljikavog praseta.

Tipovi plovaka

Plovci se proizvode u različitim dimenzijama i oblicima, mogu biti izrađeni od različitih materijala, kao što su : stiropor, drvo balze, pluta, plastika, biljka mačkov rep, kao i perje ptice ili iglice bodljikavog praseta.  

Avon Plovak

Avon plovak je vertikalni plovak sa većim telom pri vrhu. Dizajniran je za upotrebu u ribolovu gde je potrebno da se suprostavi jakim strujama Engleske reke Avon. Mnogo predhodnika je imalo sličan  izgleda avon plovku, posedovali su plutu probodenu perom svrake. Ovakav tip plovka se fiskira na strunu i sa donje i sa gornje strane.

Mehur plovak. Često korišćen za ribolov bucova.

Mehur Plovak

Mehur plovka je mala šuplja kuglica koja se koristi za kontrolisanje i upravljanje strune. Ovakav plovak može imati mogućnost da se delimično napuni vodom kako bi se kontrolisala distanca položaja plovka na površini i dna. Najčešće se korisi na nepristupačnim mestima gde se običan plovak ne može zabaciti, jer bi se umrsio. Takva mesta su obodi trske, velikih površinskih trava. Njegova mogućnost da pluta po površini smanjuje šansu mršenja u takvim područjima. Ovakav plovak se najčešće koristi u ribolovu bucova.

Stiropor plovak

Stiropor Plovak

Stiropor plovak je najčešće izrađen od tamnog stiropora i plute na vrhu koja je obojena i prestavlja indikator odnosno antenu. Struna je provučena kroz vrh plovka, umotana oko donjeg dela plovka. Glavna prednost ovog plovka je ta što plovak ne zahteva gornji graničnik na struni, zato što je obavijen oko donjeg dela i to održava plovak u mestu.

Plovak za lupanje po površini. "Poper" plovak.

Plovak za lupanje po površini

Ovakav plovak, koji se obično naziva „lupač“, dizajniran je da oponaša veliku ribu koja se hrani na površini, i sve to pomoću štapa.  Postoje različiti stilovi ovakvih plovaka, neki koriste metalnu žicu sa perlama na svakom kraju kako bi proizveli zvuk škljocanja kada se provlače kroz vodu, dok moderniji plovci koriste konkavni vrh, koji stvara dubok zvuk lupanja kada se provuče kroz vodu.  Time imitirajući zvuk velikih riba, najčešće predatora koji se hrane na površini, poput Tune, Soma, Štuke. Neki plovci koji pucaju takođe imaju kuglice unutra, dizajnirane da imitiraju riblji mamac koji skače na površinu kada se zvecka.

Pero guske, često korišćeno kao ribolovački plovak.

Pero Plovak

Pero plovak je jedan od najranijih plovaka, prvobitno je bilo pero od ptičjeg perja, ali sa stvaranjem novih tehnolija izrade, pero od bodljikavog praseta iz Afrike postalo je standard za plovak.  Na prostoru Balkana, najprimenjeniji je plovak od pera guske.

Samopodižući plovak

Samopodižući plovci mogu biti različitih stilova, ali svi su opterećeni tako da u vodi automatski stoje uspravno bez upotrebe olova  na struni za pecanje. Ovakvi plovci su izgubili značaj u današnjem ribolovu.

Štapić plovak

Štapić Plovak

Štapić plovak je uspravni plovak sa konusom. Uvek je pričvršćen za strunu i na vrhu i na dnu. Izrađen  je  od dva različita materijala: Laganog, plutajućeg gornjeg dela od balza drveta i teškog stabla od trske, ili, plastike. Za razliku od Avon plovaka, štapić plovak nema telo; to je samo suženi štapić, nalik olovci. Koriste se u ribolovu na barama i jezerima, uglavnom je to ribolov karaša, crvenperke i deverike.

Vagler Plovak

Vagler plovak je nastao u Britaniji, termin „Vagler“ označava plovak koji je fiksiran za strunu samo na dnu tela. Ovakvi plovci dolaze u različitim modelima i izradama, mogu biti uspravni ili sa telom.  Oba ova modela i tipa mogu biti sa ili bez antene. Izađuju se od sijaset materijala, od perja fazana i pauna do balze, plastike i plute. Koriste se u ribolovu na jezerima, uglavnom je to ribolov šarana, amura ili karaša.

Plovci sa upravljivom kretnjom

Ovakvi plovci menjaju svoj tok kretnje prilikom cimanja ili povlačenja strune. Koriste se u ribolovu na manjim rekama, uglavnom klena i pastrmke.

Tehnike ribolova sa plovkom

Ribolov plovkom čini satisfakciju velikom broju ribolovaca. Ono što je najveći benefit kod ribolova plovkom je taj što jasno vidimo dešavanje ispod površine, oko naše udice i mamca. Većina ribolovaca je svoju ribolovačku karijeru otpočela upravo ovom tehnikom, to jest ribolovom plovkom ili opšte poznatom "plovkarenju". Zbog čega je to tako? Odgovor je jednostavan, ribolovački sistemi sa plovkom su jako laki za sklapanje, ulov je zagranatovan jer se uglavnom plovkom lovi sitnija riba, ali, to nije uvek slučaj. Stoga, sledeći tekst biće posvećen tehnikama ribolova sa plovkom, njihovom značaju, razvoju i primeni.

Ribolov grabljivica plovkom

Ova tehnika ribolova plovkom je jako zastupljena na svim prostorima planete Zemlje. Primenjiva je i na moru i na rekama. Uglavnom se njome love krupne vrste grabljivih riba, to jest, vrste riba koje se hrane sitnijim ribama. Sistem se sastoji od plovka od stiropora, udice i mamca. Mamac je uglavnom manja riba, koju ribolovci nazivaju "keder", dok je udica izrađena sa više krajeva, uglavnom se koristi udica sa tri kraja i ona je poznata pod nazivom "trokraka". Za mamac se najčešće koristi riba karaš, jer ona svojim živahnim kretanjem izazviva grabljivicu i osigurava ulov. Najčešći ulovi su Som i Štuka. Ukoliko se ciljano lovi Štuka, često se stavlja malo parče tanke sajle, s'obzirom da štuka poseduje preko 300 zuba, moramo da zaštitimo strunu od potencijalnog presecanja.

Bolonjez ribolov plovkom

Ova tehnika dobila je naziv u regiji Bolonja, u Italiji. Naime u ovoj tehnici ribolova plovkom koriste se štapovi "Bolonjezi". Ovi štapovi su dugački više od 6 metara i time omogućavaju da se i najlakši plovci zabace jako daleko. Kod nas, ovom tehnikom najčešće se lovi na velikim rekama, poput: Velike Morave, Dunava, Drine. A ribe koje se love su najčešće Skobalj, Mrena i Plotica.

Meč ribolov plovkom

Ova tehnika je dobila naziv od engleske reči "Match"(eng), razlog dobijanja ovakvog naziva ribolovačke tehnike je taj što se u Engleskoj često organizuju ribolovački turniri, odnosno mečevi. Zahvljaujući tome, engleski ljubitelji riblova osnovali su tehniku u kojoj se koriste štapovi nešto kraći od gore pomenutih "Bolonjeza", ali, izrazito ozbiljnije namene. Njihova primena je u ribolovu najkrupnijih slatkovodnih riba, Šarana i Amura.

Štek ribolov plovkom

Ova tehnika, kao i prošla, takođe je osnovana u Engleskoj. Ovog puta, engleski ljubitelji ribolova na plovak odlučili su da kreiraju tehniku u kojoj će jedan štap za pecanje da služi kao alat za sve faze ribolova, taj štap se naziva "Štek" štap i po njemu je ova tehnika ribolova na plovak dobila ime. Naime, "štek" štap služi za ribolov sitnije ribe na jezerima, uglavnom karaša i deverike, njegov vrh je izmenjim, tako da, može da služi za hranjenje ribe, time što se na vrh stavlja mala posuda sa hranom, ili, može da služi za lov ribe, time što se na vrh zakači struna sa plovkom i udicom. Ova tehnika je doživela veliku ekspanziju širom sveta, pre je bila locirana isključivo na teritoriju Engleske, dok je danas ova tehnika više korištena u Aziji nego u čitavoj Evropi.

Spoljašnje veze

Ribolov plovkom

Upoznavanje sa ribolovačkim plovkom