Književna opština Vršac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Književna opština Vršac (KOV) je kulturna institucija osnovana 1972. godine na inicijativu proslavljenog pesnika Vaska Pope. Prvobitno zamišljen kao komuna zavičajnih pisaca koji će proslaviti Vršac, KOV je pod uredništvom pesnika Petrua Krdua postao nezaobilazna međunarodna književna adresa. KOV 49 godina predstavlja simbol jedinstvenog načina negovanja pisane reči, kao "ostvarena utopija", kako je dugogodišnji urednik i predsednik Petru Krdu, definisao.
Od 2011. glavni urednik Književne opštine Vršac je postao dr Draško Ređep, pisac, književni kritičar i vrsni intelektualac, a predsednik, vršački književnik Dejan Tadić. Zalaganjem Vaska Pope sedište KOV-a je dugo godina bila kuća Jovana Sterije Popovića koja je do 1972. bila ruinirana gvožđarska radnja. Zahvaljujući Književnoj opštini Vršac zgrada je bila kompletno renovirana, dekorisana nameštajem iz odgovarajuće epohe i pretvorena u moderno stecište pisaca iz zemlje i sveta. Od 2004. godine KOV je na inicijativu Crkvene opštine izbačen na mansardu u Sterijinoj ulici br.34, gde u otežanim uslovima nastavlja kluturnu delatnost od značaja za Srbiju, region i Evropu.[1] KOV je hram kulture sa jasnom istorijskom ulogom u formiranju, modeliranju i konsolidovanju modernog kulturnog života zemlje. Prvi put je u KOV-u Krdu govorio o demotropolizaciji kulture, o značaju malih izdavačkih kuća sa jasno isprofilisanom koncepcijom. Zahvaljujući toj koncepciji KOV je bio dom za autentičnu savremenu, živu književnost najvišeg dometa i ostao je svetionik pesničke reči
Predsednik KOV-a je Ana Krdu.

Glavni urednik i urednik edicije „Nesanica“ je istaknuti  pisac, književni kritičar i profesor Beogradskog univerziteta Mihajlo Pantić. Urednik edicije „Atlas vetrova“ i časopisa „Kovine“ je pesnik Gabrijel Babuc. Urednik edicije KOV je književnik Ljubomir Koraćević.[2]

Manifestacije[uredi | uredi izvor]

Književna opština Vršac, koju čine edicije "Nesanica", "Atlas vetrova", "Katedra Vasko Popa", "Sterijana", dugi niz godina dodeljuje Evropsku nagradu za poeziju, objavljuje časopis za poeziju, prozu i esejistiku, Kovine, koji izlazi dvaput godišnje; organizuje tribine "Sredom kod Sterije", dane Petrua Krdua, dane KOV-a,performanse i hepeninge.
Laureati Evropske nagrade za poeziju su: Husto Horhe Padron (Španija), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Julijan Kornhauzer (Poljska), Štefan Augustin Dojnaš (Rumunija),Tomas Transtremer (Švedska), Čarls Simić (SAD), Tito Patrikije (Grčka), Miodrag Pavlović (Srbija), Roberto Musapi (Italija), Euženio de Andrade (Portugalija), Rajner Kunce (Nemačka), Tadeuš Ruževič (Poljska), Pavo Haviko (Finska), Pol Maldun (Irska/SAD), Ana Blandijana (Rumunija), Vesna Parun (Hrvatska),Petru Krdu (Srbija), Adam Zagajevski [3](Poljska), Lidija Dimkovska (Makedonija/Slovenija), Ljubomir Simović (Srbija), Oto Tolnai (Srbija), Metin Džengiz (Turska).[4]

KOV neguje prevodnu književnost, bavi se problemima avangarde, tradicije, okupljajući istaknute prevodioce, kao npr. Biserku Rajčić, Kolju Mićevića, kao i prevodioce mlađe generacije, Đuru Miočinovića, što domaću književnost povezuje sa drugim slovenskim i evropskim kulturama. Objavljuje manje poznata dela klasika poput Federika Garsije Lorke; kao i teorijske knjige; te poeziju pesnika i književnika raznih generacija, Tanje Kragujević, Jovana Ćirilova, Aleksandra Jovanovića, Vukašina Vojvodića, Gabrijela Babuca, Nenada Glišića, Ivana Despotovića. [5] Izdanja KOV-a koriste se u studijama i proučavanju književnosti.[6]

Ovogodišnji dobitnik Evropske nagrade za poeziju „Petru Krdu” (2023) je turski pesnik, prevodilac, urednik i izdavač Metin Džengiz. U sklopu nagrade, objavljen je izbor iz njegove poezije pod naslovom „Vrt večnosti” koji je priredila i prevela dr Ana Stjelja, koja je, kao magistar turske književnosti, ujedno napisala i predgovor za ovu knjigu.[7]

Izvori[uredi | uredi izvor]