Maska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kamena maska iz Bliskog istoka (oko 7000. p. n. e.)
Maska iz grčke tragedije (1.-2. vek.)

Maska (iz franc. masque, možda iz arap. maskara,) je kulturni predmet kojim se čovek maskira odnosno sakriva lice ili njegov deo. Maska tako sakriva identitet svoga nositelja i po pravilu imitira neki drugi identitet. Najstarije maske su maske ritualne ili maske pogrebne posle pozorišne plesne ili karnevalske maske. Maske su važne teme etnologije i kulturne antropologije. [1]

Pogrebne i ritualne maske[uredi | uredi izvor]

Najstarije sačuvane meske su služile da pokriju lice mrtvog čoveka. O smislu ovog običaja koji se javljao i kod starih egipćana postoje različite hipoteze. Na osnovu njih maska je trebalo da sakrije izgled mrtvog i da mu da svečani izgled. Na osnovu drugih hipoteza maska je trebalo da pruži zaštitu od demona. U staron Rimu su se voštane maske čuvale kao zaštita protiv demona. Jedna od stopa pogrebnih maski je i posmrtna maska.

Jezgro rituala je ponavljanje pregovaranja sa prirodnim silama, božanstvima i dugovima u ime celog društva. Maske su mogle da odbrane svoje nosioce i verovatno su zbog toga imale zastrašujuće izglede, Ovu ritualnu funkciju maski negirali su kako judajizam tako u hrišćanstvo jer su smatrali da i celebrant istupa kao individualna ličnost, U 20. veku umetnici su koristili maske najme domorodaca iz Afrike i Tihomorskih zemalja.

Pozorišne i plesne maske[uredi | uredi izvor]

Pozororišne maske u starogrčko i starorimskom pozorištu sakrivali su individualnost glumca i pojašnjavali su da glumac vrši javno funkciju i ne priča za sebe. Maske su omogućavale da jedan glumac nastupa u nekoliko rola. Posle propasti starih kultura maske se opet polavljuju u pozorištu pleovima i raznim proslavama. U Evropi se upotreba maski raširila u dvorovckoj kulturi i kulturi u zamkovima u 18. veku..

Kamena pozorišna maska. Muzej Hercegovine, Trebinje

Groteksne maske[uredi | uredi izvor]

Takođe i groteksne lili karnevalske maske koja se drži ispred lica i glavni smisao jeo je učinak iznenađenja.Čovek sa maskom nije vezen uobičajenim konvencijama i može da si dozvoli nešto više. Karnevalske maske mogu da budu u vidu nekih životinja ili ličnosti iz pripovedaka i priča kao i maskee užasa.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pakalova Pogrebna maska u Nacionalnom antropološkom muzeju (Meksiko)

Upotreba maski u ritualima ili ceremonijama je veoma drevna ljudska praksa širom sveta,[2] pri čemu se maske mogu nositi i za zaštitu, u lovu, u sportu, na gozbama ili u ratovima – ili jednostavno koristiti kao ukras.[3] Neke ceremonijalne ili ukrasne maske nisu bile dizajnirane za nošenje. Iako je religiozna upotreba maski opala, maske se ponekad koriste u dramskoj terapiji ili psihoterapiji.[4]

Najstarije otkrivene maske stare su 9.000 godina, a drže se u Muzeju „Biblija i Sveta zemlja“ (Pariz) i Izraelskom muzeju (Jerusalem).[5][6] Međutim, najverovatnije je praksa maskiranja mnogo starija – najranije poznato antropomorfno umetničko delo je staro oko 30.000–40.000 godina.[note 1] Upotreba maski je grafički prikazana na nekim od ovih lokaliteta. Utoliko što su maske uključivale upotrebu ratne boje, kože, vegetativnog ili drvenog materijala, takve maske nisu sačuvane, ali su vidljive na paleolitskim pećinskim crtežima, kojih je na desetine sačuvano.[note 2] Na neandertalskom nalazištu Roše-Kotard u Francuskoj, pronađeno je lice od kremenog kamena staro oko 35.000 godina, ali nije jasno da li je zamišljeno kao maska.[7][8]

U grčkim bahanalijama i Dionisovom kultu, koji je uključivao upotrebu maski, obične kontrole ponašanja su privremeno bile suspendovane, a ljudi su se veselili u zabavi izvan svog uobičajenog ranga ili statusa. Rene Genon tvrdi da su u rimskim saturnalijama obične uloge često bile obrnute. Ponekad je rob ili kriminalac privremeno dobijao insignije i status kraljevske porodice, da bi bio ubijen po završetku festivala.[9] Venecijanski karneval, na kome su svi jednaki iza svojih maski, datira iz 1268. godine.[10] Upotreba karnevalskih maski na jevrejskim svečanostima Purima verovatno je nastala krajem 15. veka, iako neki jevrejski autori tvrde da je oduvek bila deo judaističke tradicije.[11]

Severnoamerička plemena Irokeza koristila su maske u svrhe lečenja (pogledajte Društvo lažnih lica). Na Himalajima su maske funkcionisale pre svega kao posrednici natprirodnih sila.[12][13][14] Jupik maske mogu biti male maske za prste od 3 in (7,6 cm), ali i maske od 10 kg (22 lb) koje vise sa plafona ili ih nosi nekoliko ljudi.[15][16] Plastičnom hirurgijom stvorene su maske za osakaćene vojnike.[17]

Maske u različitim oblicima – svetim, praktičnim ili razigranim – imale su ključnu istorijsku ulogu u razvoju shvatanja o tome „šta znači biti čovek“, jer dozvoljavaju da se imaginativno iskustvo „kako je to“ transformiše u drugačiji identitet (ili da se afirmiše postojeći društveni ili duhovni identitet).[18] Nisu sve kulture poznavale upotrebu maski, ali većina ih koristi.[19][20][note 3]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The oldest known example of the Venus figurines is the Venus of Hohle Fels, carbon-dated as 35,000 to 40,000 years old.
  2. ^ A famous example is the images of the Trois-Frères cave (circa 15,000 years old). According to John W. Nunley, "The earliest evidence of masking comes from the Mousterian site of Hortus in the south of France. There the archaeologist Henry de Lumley found remnants of a leopard skin that was probably worn as a costume more than 40,000 years ago" (Nunley, 1999, p. 22).
  3. ^ Pernet emphasizes that masks are not a wholly universal cultural phenomenon, raising the question why some cultures do not have a masking tradition.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hrdý a kol., "Sociální a kulturní antropologie." Heslo Maska.
  2. ^ Pernet, Henry (1992). Ritual Masks: Deceptions and Revelations. Columbia: University of South Carolina Press. 
  3. ^ Dall, William Healey (2010) [1884], „On masks, labrets, and certain aboriginal customs, with an inquiry into the bearing of their geographical distribution”, Bureau of American Ethnology, Annual Report, 3, Washington D.C.: U.S. Government Printing Office, str. 73—151 
  4. ^ Klemm, Harald; Winkler, Reinhard (1996). Masken. Gesichter hinter dem Gesicht: Persönlichkeitsentfaltung und Therapie in der Arbeit mit Masken [Masks. Faces Behind the Face: Personality Development and Therapy in Working with Masks] (na jeziku: nemački). Oberhofen: Zytglogge-Verlag. ISBN 978-3729605121. 
  5. ^ Nunley, John W. (1999). Masks: Faces of Culture. New York: Harry N. Abrams Inc. str. 22. 
  6. ^ Weihe, Richard (2004). Die Paradoxie der Maske. Geschichte einer Form [The Paradox of the Mask: History of a Form] (na jeziku: nemački). Munich: Wilhelm Fink Verlag. ISBN 978-3770539147. 
  7. ^ Hitchcock, Don (6. 10. 2019). „Other Mousterian (Neanderthal) Sites”. Don's Maps. 
  8. ^ Amos, Jonathan (2. 12. 2003). „Neanderthal 'face' found in Loire”. BBC News. British Broadcasting Corporation. 
  9. ^ Guénon, René (2004). Symbols of Sacred Science. Hillsdale, New York: Sophia Perennis. str. 141. 
  10. ^ Forbes, Jamie Ellin (proleće 2010). „The resurrection of the beauty of Spring: Jeanette Korab at Carnevale de Venezia”. Fine Art Magazine. str. 21. 
  11. ^ Danan, Julie Hilton (21. 3. 1997). „Purim wears many masks”. Jewish News of Greater Phoenix. sv. 49 br. 27. Arhivirano iz originala 10. 6. 2012. g. Pristupljeno 26. 10. 2012. „...in many parts of the world and throughout Jewish history it was the time for adults to engage in masquerade. 
  12. ^ Pannier, François; Mangin, Stéphane (1989). Masques de l'Himalaya, du primitif au classique. Paris: Editions Raymond Chabaud. str. 44. 
  13. ^ Bradley, Lisa; Chazot, Eric (1990). Masks of the Himalayas. New York: Pace Primitive Gallery. 
  14. ^ Blanc, Dominique; d'Hauterives, Arnaud; Geoffroy-Schneiter, Bérénice; Pannier, François (2009). Masks of the Himalayas. Milan: 5 Continents Editions. 
  15. ^ Charette, Phillip John (n.d). „About Yup'ik Masks”. Phillip Charette, Contemporary Art in the Yupik Tradition. Arhivirano iz originala 26. 12. 2010. g. 
  16. ^ Fienup-Riordan, Ann (1996). The Living Tradition of Yup'ik Masks: Agayuliyararput (Our Way of Making Prayer. University of Washington Press. 
  17. ^ Lubin, David M. (jesen 2008). „Masks, Mutilation, and Modernity: Anna Coleman Ladd and the First World War”. Archives of American Art Journal. Archives of American Art, Smithsonian Institution. 47 (3/4): 4—15. S2CID 192771456. doi:10.1086/aaa.47.3_4.25435155. 
  18. ^ Edson, Gary (2005). Masks and Masking: Faces of Tradition and Belief Worldwide. Jefferson, North Carolina: McFarland & Co. 
  19. ^ Gregor, Joseph (2002). Masks of the World. Dover Publications. 
  20. ^ Herold, Erich (1992). The World of Masks. Hamlyn. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]