Pređi na sadržaj

Milena Severović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milena Severović
Lični podaci
Datum rođenja(1962-01-04)4. januar 1962.(62 god.)
Mesto rođenjaKoprivnica, FNR Jugoslavija

Milena Severović (Koprivnica, 4. januar 1962) srpska je književnica, prevodilac i dječiji stomatolog.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Dio njene porodice stradao je u logoru Jasenovac tokom genocida nad Srbima u Drugom svjetskom ratu.[1]

U Koprivnici je završila osnovnu i srednju školu kao jedan od najboljih učenika.[1] Diplomirala je i magistrirala na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu i jedina u generaciji za uspjeh tokom studija dobila Rektorovu nagradu.[2]

Sve do 1991. živjela je i radila u Koprivnici kao stomatolog. Uvrštena je u Tko je tko u hrvatskoj medicini, Zagreb, 1994. godine.[3]

Prva djela objavila je u zagrebačkim listovima za djecu Radost i Modra lasta.[4]

Početkom devedesetih nije mogla da objavljuje u hrvatskim časopisima pa je objavljivala pjesnička i druga djela u Prosvjeti Zagreb.[1] Tokom rata u Hrvatskoj prećeno joj je da će joj kuća biti dignuta u vazduh i traženo joj je da konvertira u rimokatolicizam.[5] Izbjegla je u Frankfurt na Majni.[1] Bila je na listi zabranjenih autora u Hrvatskoj.[2]

Od 1998. živi u Staroj Pazovi.[1] Bila je direktorka Centra za kulturu Stare Pazove.[3]

Najviše piše književnost za djecu. Njena poezija dio je školskih čitanki.[1]

Njene pjesme dio su antologije pjesama srpskih pjesnika-izbjeglcica Prognani Orfeji,[6] knjige Antologija srpske poezije kao i nekoliko drugih antologija.[4]

Prva je u srpskoj književnosti prevela djela njemačke pjesnikinje jevrejskog porijekla Maše Kaleko.[3]

Objavljivala je u „Prosvjeti“, Prosvjetinom „ Ljetopisu“ i „Narodnom srpskom kalendaru“, „Radosti“ i „Modroj lasti“ u Zagrebu, „Bijeloj pčeli“, Rijeka, „Zmaju“, „Vitezu“, „Suncokretu“, „Svetosavskom zvoncu“, „Politici četvrtkom“, „Danica“, „Jedrenjak“, Beograd, „Nevenu“, Novi Sad, „Književnoj reči“ i „Književnim novinama“, Beograd, „Osvitu“, Leskovac, „Mostovima“, Pljevlja, „Jedinstvu“, Priština, „Književnom životu“, Temišvar, kao i nemačkim književnim časopisima „Zeitriss“, Augsburg, „Hessische Bot“ i „Die Brücke“,Frankfurt na Majni, „Letopis Matice srpske“, Novi Sad

Prevođena je na njemački, slovački, rusinski i ruski jezik.

1998., 2001. i 2019. godine držala je svoj esej na Međunarodnom susretu književnika u Beogradu.

Član je Udruženja književnika Srbije od 1994. godine i redovni član Matice srpske[4] u Novom Sadu od 2009. godine.

Nagrade

[uredi | uredi izvor]
  • Nagrada na Goranovom proljeću[3]
  • Nagrada „Rastko Petrović[3]
  • Nagrada „Pečat varoši sremskokarlovačke”
  • Harlekinov opus br. 1, 1988.[3]
  • Faraonski cvijet, zbirka ljubavnih pjesama, 1990.[3]
  • Bijeli konjanik, 1990.[3]
  • Faraonski cvijet, 1990.[3]
  • Biblijska pisma, 1990.[3]
  • Zlatna ulica, 1994.[3]
  • Svijeće i lopoči, 1996.[3]
  • Mjesečeve priče, 1997.[3]
  • Šumarev šešir, 1999.[3]
  • Lepavinska rapsodija, 2003.[3]
  • Miris ruže, eseji, 2004.[3]
  • Čekajući čarobnjaka, 2006.[3]
  • Bajke, 2008.[3]
  • Baršunaste bajke, 2010.[3]
  • Prečanske priče, roman, 2013.[7]
  • Slušajući suncokrete, 2018.[8]
  • Kuća na Krfu, 2021.[9]
  • Maslačkova medicina, 2022.[10]
  • Darinkina dunja, 2023.[11]

Prevodi

[uredi | uredi izvor]
  • Geteov grad, antologija nemačke lirike, 2015.
  • Slikareva radost, zbirka odabrane poezije Hermana Hesea[9]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v g d đ „Milena Severović: Uprkos svemu — život je lijep”. Savez Srba iz regiona (na jeziku: srpski). 2021-03-21. Pristupljeno 2022-05-04. 
  2. ^ a b Severeović, Milena (2015). Geteov grad. Sremski Karlovci: Brankovo Kolo. str. 134. 
  3. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p „Sunčeva svirala | Časopis Prosvjeta” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-05-04. 
  4. ^ a b v „Predstavljanje novijeg srpskog pesništva za decu”. Sremske Novine (na jeziku: srpski). 2022-03-14. Pristupljeno 2022-05-04. 
  5. ^ Grujičić, Nenad, ur. (2015). Prognani Orfeji. Sremski Karlovci: Brankovo Kolo. str. 25. 
  6. ^ „Prognani Orfeji”. old.dan.co.me. Pristupljeno 2022-05-04. 
  7. ^ „PREČANSKE PRIČE - Milena Severović”. Knjižare Vulkan (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-05-04. 
  8. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Slušajući suncokrete :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-05-04. 
  9. ^ a b „Radio TV Stara Pazova - Promocija knjige "Kuća na Krfu" Milene Severović”. www.rtvstarapazova.rs. Pristupljeno 2022-05-04. 
  10. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Maslačkova medicina :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-05-04. 
  11. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Darinkina dunja :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-30.