Mišar (naselje)

Koordinate: 44° 43′ 45″ S; 19° 45′ 39″ I / 44.7292° S; 19.7608° I / 44.7292; 19.7608
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mišar
Spomenik Karađorđu i mišarskim junacima
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMačvanski
OpštinaŠabac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2200
Geografske karakteristike
Koordinate44° 43′ 45″ S; 19° 45′ 39″ I / 44.7292° S; 19.7608° I / 44.7292; 19.7608
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina82 m
Mišar na karti Srbije
Mišar
Mišar
Mišar na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj015
Registarska oznakaŠA

Mišar je prigradsko naseljeno mesto u Gradu Šapcu u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2200 stanovnika. Naselje se nalazi na istoimenom brdu koje je prekriveno šumom i koje predstavlja početak brdovite Posavine istočno od Šapca. Brdo Mišar dosta odudara od okolnog terena svojom visinom, koja, iako nije velika, ipak predstavlja promenu u pejzažu ravne Mačve.

Ovde se nalazi Crkva Vaskrsenja Gospodnjeg u Mišaru.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Mišar živi 1817 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,8 godina (39,3 kod muškaraca i 42,2 kod žena). U naselju ima 733 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,91.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 915
1953. 1.009
1961. 1.105
1971. 1.296
1981. 1.590
1991. 1.973 1.938
2002. 2.217 2.302
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
2.142 96,61%
Romi
  
56 2,52%
Jugosloveni
  
3 0,13%
Hrvati
  
2 0,09%
Crnogorci
  
1 0,04%
Slovenci
  
1 0,04%
Rusi
  
1 0,04%
Mađari
  
1 0,04%
Albanci
  
1 0,04%
nepoznato
  
8 0,36%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Istorijski značaj[uredi | uredi izvor]

Na Mišaru se 13. avgusta 1806. odigrala jedna od najznačajnijih bitaka u Prvom srpskom ustanku. Značajan toponim koji se vezuje za bitku je Mišarski šanac, od koga nisu sačuvani ostaci i Mišarsko polje. Mišarsko polje bilo je polje između reke Save, reke Dumače i Jelenačke šume, na čijem uzdignutom delu, poznatijem kao Mišarsko brdo se nalazio Mišarski šanac. Na prostoru Mišarskog polja i njegovog uzdignutog dela(Mišarskog brda) odigrala se Mišarska bitka.

Panoramski prikaz bitke na Mišaru

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]