Pređi na sadržaj

Moskva — Treći Rim

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Moskva — Treći Rim je koncept koji postavlja Moskvu kao naslednika Rima i Konstantinopolja (drugog Rima).

Izraz Treći Rim je za Moskvu se prvi put javlja u poslanicama pravoslavnog monaha Filoteja Pskovskog, koji je slao velikom knezu Moskve 1523—1524. godine, u kojima ga poziva da se bori protiv jeresi, kao predvodnik poslednjeg bedema istinske vere: „Sva hrišćanska carstva su doživela kraj i stekla se u jedinstvenom carstvu našeg vladara. Dva Rima padoše, a treći stoji, i četvrtoga neće biti“.[1]

U naredna dva veka, ideja o Moskvi kao Trećem Rimu se zadržala kod dela sveštenstva, naročito kod Staroveraca, koji su tvrdili da Ruska pravoslavna crkva napustila pravu veru i da su oni sȃmi nosioci prave vere i ideje Trećeg Rima.[2] Ideja se ponovo javlja u drugoj polovini 19. veka, kada su Filotejeve poslanice masovno objavljivane, za vreme vladavine cara Aleksandra II. Ubrzo, ruski istoričari su prihvatili ovu ideju kao osnovu i dokaz da Rusija ima dužnost da širi svoju vlast i da prikloni što više delova sveta svojoj vlasti.[3] Ruski panslavistički pokret je koristio ovaj koncept da šire ideju o ujedinjenu slovenskih naroda pod vođstvom Rusije, ali su se tu ideje ugasile nakon Oktobarske revolucije.[1]

Nekoliko ruskih filozofa, posebno Vladimir Solovjov i Nikolaj Berđajev, koriste Treći Rim kao dokaz urođenog ruskog mesijanizma. Berđajev navodi, posle 1917. godine, da koreni boljševizma leže jednako u ovoj ideji kao i u marksizmu. To su prihvatili neki zapadni konzervativci kao način da objasne savremeni ruski i sovjetski ekspanzionizam, ali i sovjetski istoričari i anti-sovjetska emigracija odbacuju te interpretacije. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, ideja Trećeg Rima ponovo dobija na značaju, i kod zapadnih komentatora, i kod pojedinih Rusa.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Jegorov 2017.
  2. ^ Poe 1997, str. i.
  3. ^ a b Poe 1997, str. ii.

Literatura[uredi | uredi izvor]