Pređi na sadržaj

Muncimir

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Muncimir
Lični podaci
Puno imeMuncimir Trpimirović
Datum smrti910.
Porodica
PotomstvoTomislav I Trpimirović, Trpimir II
RoditeljiTrpimir
DinastijaTrpimirovići
PrethodnikBranimir Hrvatski
NaslednikTomislav I Trpimirović
Povelja kneza Muncimira iz 892. (rukopis) : Muncimiro, divino munere Croatorum dux ("Muncimir, uz pomoć Božju, knez Hrvata").

Muncimir (lat. Muncimiro), ili ponekad nazivan Mutimir, je bio knez Kneževine Dalmacije i Liburnije i vladao je od 892. do oko 910. Bio je član dinastije Trpimirovića.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Muncimir je 892. na mestu kneza nasledio Branimira, vrativši dinastiju Trpimirovića na presto. Vladao je iz Biaća kod Trogira (danas u Kašteli). Muncimi je preuzeo kontrolu nad Hrvatskom i vladao je nezavisno i od pape i Bizantije ka divino munere Croatorum dux (uz Božju pomo, knez Hrvata).[1]

Knez Muncimir je vratio Splitskoj nadbiskupiji zemlju koju joj je Branimir oduzeo i darivao Ninskoj biskupiji. U njegovoj povelji, u kojoj on potvrđuje očeve odluke o crkvenim zemljama, prvi put se vidi organizacija kneževog dvora. Isto tako prvi put se pominje vladarski pečat (anulo).[1]

Tokom njegove vladavine postojala je značajna aktivnost Mađara u blizini njegove kneževine. Krajem 9. veka Mađari su prešli Karpate i došli u Panonsku niziju.[2] Oni su napali severnu Italiju i takođe porazili Panonska knežvinapanonskog kneza Braslava i tako ugrozili Hrvatsku. Tokom Muncimirove vladavine, prognani srpski knez Petar Gojniković iz dinastije Vlastimirovića koji se sklonio u Hrvatsku, vratio se u Rašku i tamo preuzeo vlast. Knez Petar je proterao svoje rođake koji su pretendovali na srpski presto: Pribislava, Brana i Stefan; koje je Muncimir primio i stavio pod svoju zaštitu.[3]

Muncimira je nasledio Tomislav, prvi kralj Hrvatske. Srodnička veza između Muncimira i Tomislava je nepoznata; Tomislav je verovatno bio Muncimirov sin.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Muncimir je verovatno bio treći sin Trpimira I i brat Petra i Zdeslava, pošto u svojoj povelji datiranoj u 892. u vreme njegove vladevina, Muncimir naveo da se vratio na presto svoga oca,[1] koji je uzurpirao Branimir.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Codex Diplomaticus Regni Croatiæ, Dalamatiæ et Slavoniæ, Vol I, p. 23
  2. ^ Gyula Kristó, Encyclopedia of the Early Hungarian History - 9-14th centuries
  3. ^ De administrando imperio, XXXII. O Srbima i zemlji u kojoj sada stanuju