Nerezi (Struga)
Administrativni podaci | |
---|---|
Država | Severna Makedonija |
Opština | Struga |
Stanovništvo | |
— (2002) | 213 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 41° 20′ 23″ S; 20° 36′ 12″ I / 41.3397° S; 20.6033° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 870 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 6337 |
Pozivni broj | +389 (0)46 |
Registarska oznaka | SU |
Nerezi (mkd. Нерези) su naselje u Severnoj Makedoniji, u zapadnom delu države. Nerezi pripadaju opštini Struga.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Naselje Nerezi je smešteno u krajnje zapadnom delu Severne Makedonije, u blizini državne granice sa Albanijom (7 km zapadno od naselja). Od najbližeg grada, Struge, naselje je udaljeno 25 km severno.
Nerezi se nalaze u istorijskoj oblasti Drimkol, koja obuhvata gornji tok Crnog Drima. Naselje je smešteno na severoistočnim padinama planine Jablanica. Istočno se tlo spušta u klisuru Crnog Drima. Nadmorska visina naselja je približno 870 metara.
Klima u naselju je planinska.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U mestu je radila srpska narodna škola između 1870-1877. godine. Nakon prekida, ponovo je otvorena 1898. godine.[1]
U mestu je zaista krajem 1898. godine otvorena sada sa carskom turskom dozvolom srpska narodna škola. Ona je zajednička za Nerezu i susedno mesto Bezevo. Bila je to zasluga i učitelja iz mesta Jablanice, Matije Šumenkovića. Njen prvi učitelj bio je tada Anđelko Ivanović, a nastojatelj škole Ivan Marković. Tu je do tada bila bugarska škola, koja postaje srpska. U nju je krenulo decembra te godine 60 učenika, raspoređenih u tri razreda. Kmet u Nerezi je u to vreme Jovan Popović. [2] Proslavljen je 1900. godine školski praznik Savindan. Služio je u hramu i školi pop Filip Ivković, a školski domaćin (kum) bio je učitelj Anđelko Ivanović. On je nakon rezanja slavskog kolača, i izgovorio svetosavsku besedu. Za iduću godine da bude domaćin prijavio se Nedeljko Ristić.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Nerezi su prema poslednjem popisu iz 2002. godine imali 213 stanovnika.
Pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (99%), a ostalo su Srbi.
Većinska veroispovest je pravoslavlje.[4]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1904. godine
- ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1898. godine
- ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1900. godine
- ^ „Popis i 2002.” (PDF). Pristupljeno 25. 2. 2018.
Izvori[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]