Neđo Šipovac
Nedeljko Šipovac | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 12. mart 1938. |
Mesto rođenja | Mostar, Kraljevina Jugoslavija |
Datum smrti | 20. novembar 2010.72 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Nedeljko Neđo Šipovac (Mostar, 12. mart 1938 — Beograd, 20. novembar 2010) bio je srpski književnik, romansijer, esejista, književni kritičar, pjesnik i član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske. Ne treba ga mešati sa političarem Nedeljkom Šipovcem, koji je bio predsednik Predsedništva Pokrajinskog komiteta SK Vojvodine nakon rušenja autonomaškog rukovodstva 1988. godine.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 1938. u Mostaru. Diplomirao je u Sarajevu 1962. godine. Od sredine 1992. boravio je u izbjegličkom hotelu „Kikinda“ na Palama kada je dobio zadatak da osnuje Nacionalnu biblioteku Republike Srpske.[1] Od 1992. je bio urednik novinske agencije SRNA i direktor Nacionalne biblioteke Republike Srpske u Srpskom Sarajevu. Bio je član Društva bibliotekara Republike Srpske i Udruženja književnika Srpske. Dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske je postao 27. juna 1997, a redovni 2008. godine.[2] Preminuo je u Beogradu 20. novembra 2010, gdje je i sahranjen na Novom groblju.[2]
Legat Neđe Šipovca[uredi | uredi izvor]
U Matičnoj biblioteci Istočno Sarajevo 26. juna 2012. otvoren je legat posvećen Neđi Šipovcu.[1] Prvi dio legata dostavljen je u Matičnu biblioteku 2000. a drugi dio je ustupila porodica Šipovac 2011.[1] Legat sadrži ukupno 2.000 knjižnih jedinica, 37 fascikli dokumentarne građe, govora, pozivnica, biografija, kao i građe o stvaranju Republike Srpske i njenih institucija kulture u čemu je Šipovac učestvovao.[1]
Priznanja[uredi | uredi izvor]
- Nagrada Šantićev šešir i štap, Nevesinje 2006.
Djela (bibliografija)[uredi | uredi izvor]
- Poklonici vožda Karađorđa, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske, Srpsko Sarajevo (2005)
- Jevrejka Behara; sarajevska legenda, Tragovi, (2010)
- Rat 1992-96: Preispitivanja (+ 9 naslova)
- Proljeće na jugu 1941.
- Ljeto na gori 1941.
- Biskupov dnevnik 1941.
- Hercegovina koje ima i nema
- Nesrećni pisci Krajine i Hercegovine, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banjaluka
- Znakovi pored magistralnog puta, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, (2000)
- Pero Zubac u zavičaju poezije
- Hristos u Hercegovini, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srbije, Beograd, (2000)
- Nevesinje slavno, Glas Srpski, Banjaluka (2003)
- Tajne i strahovi Ive Andrića, Nova Evropa, Beograd, (2007)
- Protojerej-stavrofor Radislav Vukomanović 1908–2004, Gacko, (2002)
- Molitveni arhetip vjere u dubini pjesme
- Zovem se zagonetka: Sve ljubavi Ive Andrića, posthumno objavljeno, Istočno Sarajevo 2012.[1]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d „Otvoren legat Neđe Šipovca”. Radio-televizija Republike Srpske. 26. 6. 2012. Pristupljeno 27. 6. 2012.
- ^ a b „Nedeljko Šipovac”. Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2012. Pristupljeno 27. 6. 2012.