Nićiforovo

Koordinate: 41° 40′ 33″ S; 20° 46′ 33″ I / 41.6758° S; 20.7758° I / 41.6758; 20.7758
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Никифорово)

Nićiforovo
mkd. Никифорово
Selo Nićiforovo i Mavrovsko jezero
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaMavrovo i Rostuša
Stanovništvo
 — (2002)10
Geografske karakteristike
Koordinate41° 40′ 33″ S; 20° 46′ 33″ I / 41.6758° S; 20.7758° I / 41.6758; 20.7758
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1.260 m
Nićiforovo na karti Severne Makedonije
Nićiforovo
Nićiforovo
Nićiforovo na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1256
Pozivni broj(+389) 45
Registarska oznakaGV

Nićiforovo (mkd. Никифорово) je naseljeno mesto u Severnoj Makedoniji, u severozapadnom delu države. Nićiforovo pripada opštini Mavrovo i Rostuša.

Danas je Nićiforovo važno turističko naselje u okviru veće visokoplaninske turističke oblasti Mavrova.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Naselje Nićiforovo je smešteno u severozapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Gostivara, naselje je udaljeno 30 km jugozapadno.

Nićiforovo se nalazi u okviru visokoplaninske oblasti Mavrovo. Naselje je položeno visoko, na severoistočnim visovima planine Bistre. Severno se protezala Mavrovska visoravan, koje 1947. godine, podizanjem brane, pretvoreno u Mavrovsko jezero. Nadmorska visina naselja je približno 1.260 metara.

Klima u naselju je oštra planinska.

Nićiforovo se danas nalazi u najvećem nacionalnom parku u Severnoj Makedoniji, Nacionalnom parku „Mavrovo“.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Početkom 20. veka većina meštana Nićiforova su bili vernici Srpske pravoslavne crkve. Zapisano je 1898. godine 45 srpskih kuća u mestu.[1] Tu se nalazila pravoslavna crkva posvećena Sv. Pantelejmonu (Sv. Panteliji). Paroh Kostić se 1900. godine zahvalio darodavcima. Mladen Marković mehandžija u Beogradu (rodom iz tog mesta) je poklonio crkvi komplet 12 mesečnih mineja (vrednih 1000 zlatnih groša) kao i srebrnu pozlaćenu darohranilicu u ćivotu (vrednu 200 zlatnih groša). Takođe udova preduzimača Damnjana - Živka Spasić darovala je hram sa jednom svešteničkom odeždom (vredno 2000 zlatnih groša).[2]

Srpska narodna škola u mestu radi od 1886. godine.[3] Domaćin školski o Savindanu 1899. godine bio je S. Avramović. Službovao je u školi i crkvi pop Danilo Šterjović. Svetosavsku besedu je izgovorio učitelj Stavra Spirić, a zahvalost izrazio drugi učitelj Todor Bogdanović.[4] Proslavili su stanovnici tog mesta i sledeće 1900. godine, u hramu i školi, školsku slavu Sv. Savu. Činodejstvovao je mladi paroh pop Danilo Kostić, a narod je dočekao u školi domaćin slave Novak Anastasović handžija. Po rezanju slavskog kolača besedio je učitelj Jeremija Petrović, njegov kolega Todor Bogdanović se zahvalio prisutnima.[2]

U aprilu 1938. selo je stradalo u požaru.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Nićiforovo je imalo 10 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (100%).

Većinska veroispovest u naselju je pravoslavlje.

Ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Delo", Beograd 1. januar 1899.
  2. ^ a b "Carigradski glasnik", Carigrad 1900. godine
  3. ^ "Pravda", Beograd 13. april 1934.
  4. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1899. godine
  5. ^ "Politika", 8. april 1938

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]