Nićiforovo
Administrativni podaci | |
---|---|
Država | Severna Makedonija |
Opština | Mavrovo i Rostuša |
Stanovništvo | |
— (2002) | 10 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 41° 40′ 33″ S; 20° 46′ 33″ I / 41.6758° S; 20.7758° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 1.260 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 1256 |
Pozivni broj | (+389) 45 |
Registarska oznaka | GV |
Nićiforovo (mkd. Никифорово) je naseljeno mesto u Severnoj Makedoniji, u severozapadnom delu države. Nićiforovo pripada opštini Mavrovo i Rostuša.
Danas je Nićiforovo važno turističko naselje u okviru veće visokoplaninske turističke oblasti Mavrova.
Geografski položaj[uredi | uredi izvor]
Naselje Nićiforovo je smešteno u severozapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Gostivara, naselje je udaljeno 30 km jugozapadno.
Nićiforovo se nalazi u okviru visokoplaninske oblasti Mavrovo. Naselje je položeno visoko, na severoistočnim visovima planine Bistre. Severno se protezala Mavrovska visoravan, koje 1947. godine, podizanjem brane, pretvoreno u Mavrovsko jezero. Nadmorska visina naselja je približno 1.260 metara.
Klima u naselju je oštra planinska.
Nićiforovo se danas nalazi u najvećem nacionalnom parku u Severnoj Makedoniji, Nacionalnom parku „Mavrovo“.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Početkom 20. veka većina meštana Nićiforova su bili vernici Srpske pravoslavne crkve. Zapisano je 1898. godine 45 srpskih kuća u mestu.[1] Tu se nalazila pravoslavna crkva posvećena Sv. Pantelejmonu (Sv. Panteliji). Paroh Kostić se 1900. godine zahvalio darodavcima. Mladen Marković mehandžija u Beogradu (rodom iz tog mesta) je poklonio crkvi komplet 12 mesečnih mineja (vrednih 1000 zlatnih groša) kao i srebrnu pozlaćenu darohranilicu u ćivotu (vrednu 200 zlatnih groša). Takođe udova preduzimača Damnjana - Živka Spasić darovala je hram sa jednom svešteničkom odeždom (vredno 2000 zlatnih groša).[2]
Srpska narodna škola u mestu radi od 1886. godine.[3] Domaćin školski o Savindanu 1899. godine bio je S. Avramović. Službovao je u školi i crkvi pop Danilo Šterjović. Svetosavsku besedu je izgovorio učitelj Stavra Spirić, a zahvalost izrazio drugi učitelj Todor Bogdanović.[4] Proslavili su stanovnici tog mesta i sledeće 1900. godine, u hramu i školi, školsku slavu Sv. Savu. Činodejstvovao je mladi paroh pop Danilo Kostić, a narod je dočekao u školi domaćin slave Novak Anastasović handžija. Po rezanju slavskog kolača besedio je učitelj Jeremija Petrović, njegov kolega Todor Bogdanović se zahvalio prisutnima.[2]
U aprilu 1938. selo je stradalo u požaru.[5]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po popisu stanovništva iz 2002. godine Nićiforovo je imalo 10 stanovnika.
Pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (100%).
Većinska veroispovest u naselju je pravoslavlje.
Ličnosti[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- www.mavrovoirostuse.gov.mk Zvanična stranica Opštine Mavrovo i Rostuša
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)