Odigitrija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jedna od ikona nastalih na osnovu prvobitne ikone apostola Luke

Odigitrija je ikona koju je radio na drvetu sam apostol Luka. Nju je videla Presveta Bogorodica i blagoslovila ju je. Tu ikonu je sveti Luka poklonio državnom Teofilu, za koga je pisao Dela svetih apostola. Iz Antiohije ikona je potom preneta u Jerusalim, a iz Jerusalima uzela ju je carica Evdokija i poslala u Carigrad carevoj sestri, pobožnoj Pulheriji, kao poklon. Pulherija je stavila ovu ikonu u Vlahernu crkvu, svoju sopstvenu zadužbinu. U hrišćanskoj tradiciji pominje se da se jedanput javila Presveta Bogorodica dvojici slepaca i dovela ih u crkvu Vlahernu, pred Svoju ikonu, i tu im obojici povratila vid. Zbog toga su tu ikonu prozvali Odigitrija što znači Putovođa. U hrišćanskoj tradiciji pominje se i da je, kada su vojske persijskog cara Hozroja i skitskog Kagana napale na Carigrad, patrijarh Sergije izneo ovu ikonu na gradske bedeme zbog čega su se podigla bura na moru, lađe su se potopile, a preživeli su pobegli. Od tada je ustanovljen spomen ovoga čuda Presvete Bogorodice u subotu pete nedelje Časnog Posta sa čitanjem Akatista. Za vreme ikonoborstva ova ikona je preneta u manastir Pantokratora i tamo uzidana, ostavljeno je i kandilo da pred njom da gori. Kada je prošla ikonoboračka jeres, ikona je izvađena iz zida. Srpska pravoslavna crkva slavi pomen ove ikone 26. juna po crkvenom, a 9. jula po gregorijanskom kalendaru.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]