Opština Plav

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Plav
Grb Plava
Grb
Osnovni podaci
Država  Crna Gora
Sedište Plav
Stanovništvo
Stanovništvo 10.378
Gustina naseljenosti 28,4 st./km2
Geografske karakteristike
Površina 486 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Nihad Canović
(Socijaldemokrate)
Pozivni broj 051
Registarska oznaka PL
Veb-sajt www.plav.me

Opština Plav se nalazi u istočnom delu Crne Gore. Sedište opštine je gradsko naselje Plav. Prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2023. godine imala je 10.378 stanovnika.[1]

Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]

U opštini se nalazi 31 naselje. Izvršene su izmene u broju naseljenih mesta u opštini u odnosu na stari Zakon o teritorijalnoj organizaciji: neka naseljena mesta su modifikovala svoja imena, pe su tako Bogajići, Brezojevica, Kolenovići i Novšići sada Bogajiće, Brezojevice, Koljenovići i Novšiće. Formirana su i nova naseljena mesta: Babino Polje, Budojevice, Jara, Jasenica, Komarača, Korita, Pepiće i Hakanje.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2011. godine opština ima 13.108 stanovnika.[a]

Nacionalni sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav (sa udelom preko 1%)‍
Bošnjaci
  
6.803 51,90%
Albanci
  
2.475 18,88%
Srbi
  
2.098 16,01%
Crnogorci
  
822 6,27%
Muslimani
  
727 5,55%
ostali
  
76 0,58%
neizjašnjeni
  
107 0,82%

Verski sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine[uredi | uredi izvor]

Verski sastav (sa udelom preko 1%)‍
Muslimani
  
10.046 76,64%
Pravoslavci
  
2.815 21,48%
ateisti i agnostici
  
7 0,05%
ostali
  
177 1,35%
neizjašnjeni
  
63 0,48%

Jezički sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine[uredi | uredi izvor]

Jezički sastav (sa udelom preko 1%)‍
Bošnjački jezik
  
5.808 44,31%
Srpski jezik
  
2.611 19,92%
Albanski jezik
  
2.395 18,27%
Crnogorski jezik
  
1.838 14,02%
ostali
  
347 2,65%
neizjašnjeni
  
109 0,83%

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zajedno sa opštinom Gusinje, koja se kasnije odvojila i postala samostalna opština.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Otašević, Branislav (2009). „Kulturno istorijski spomenici i toponimi na području srednjovekovnih župa Plav, Zla Rijeka i Budimlja”. Mileševski zapisi. 8: 133—150.