Pogana peć

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pogana peć je pećina koja se nalazi se na severnoj strani Gornjačkih planina, odnosno ispod južnih obronaka Homoljskih planina na desetak kilometara od Krepoljina.[1]

Pećina je jedna od brojnih znanih i neznanih, uglavnom neistraženih pećina, a to su „Ledena peć”, „Strogina peć” i još nekoliko u Gornjačkoj i Tisničkoj klisuri, kao i sa južne strane planine Beljanice.

Pogana peć pripada grupi rečnih, ponorskih pećina, kroz koju teče podzemna reka većim delom godine. Ka njoj na početku vodi seoski kameni put koji se završava kao planinski. Povoljno je i to što se može povezati sa pećinom „Ceremošnja” na teritoriji Kučeva, a koja je već decenijama otvorena za turiste. Ulaz u pećinu nalazi se na 490 m.n.v.

U pećinu mogu da kroče samo pravi posvećenici i speleolozi, pošto je ulaz u vidu niskog tunela, takao da je ulaz moguć na kolenima ili puzanjem i to samo u periodu godine kada presuši reka koja teče tim tunelom.

Kada pećina, nakon ulaska na kolenima, dostigne visinu od osam metara, nestaje i potok koji se formira u njoj, zbog brojnih voda koje se slivaju sa okolnih planinskih vrhova. Svi ti potoci, na izlazu iz pećine formiraju Komnensku reku.

Geološki sastav šireg područja ove pećine karakterišu stene nastale u paleozoiku, mezozoiku i kenozoiku, koje se mogu razvrstati na sedimentne, magmatske i metamorfne stene.

Duž glavnog kanala priroda je izgradila više dvorana koje dostižu visinu i do 25m. Najlepša je visoka 20 i nalazi se na oko 208m od ulaza. „Pogana peć“ obiluje velikom koncentracijom stalaktita, stalagmita, draperija i drugih ukrasa raznih oblika, boja i veličina. Nakon glavne dvorane, pećina se račva na nekoliko kanala prema istoku: porodica tarana, vlaški kanjon, biserni hodnik...

Posebna neobičnost pećine je što se završava drugom „Mijucićeva pećinom“, koja je duga oko 150m i sastoji se iz dva pećinska otvora.

Članovi Speleološkog društva „Beljanica” iz Krepoljina su do sada istražili preko 2000m pećinskih kanala u više nivoa, od čega čak 400m čini prohodni spratni deo pećine.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Pogana peć – pećina za koju niste znali”. eBraničevo. Pristupljeno 2. 4. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]