Pozorište Dobrica Milutinović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada pozorišta
Zdanje „Srpskog doma“, u kome pozorište zauzima levo krila na slici
Plaketa „Dobrica Milutinović” dodeljena Ivanu Bekjarevu, deo njegovog legata u Adligatu

Pozorište „Dobrica Milutinović“ je kulturna ustanova regionalnog značaja u Sremskoj Mitrovici. Pozorište „Dobrica Milutinović“ u Sremskoj Mitrovici smešteno je u zdanje Srpskog doma.[1] u samom srcu starog dela grada, jedino je profesionalno pozorište u Sremu i član je Zajednice profesionalnih pozorišta Vojvodine[2]. Ime dobilo po poznatom srpskom glumcu - Dobrici Milutinoviću.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Iako nema zvaničnih dokaza može se prilično sigurno utvrditi da je na tlu Sremske Mitrovice bilo pozorišnog života još u staro, rimsko doba. Zato se može reći da je Pozorište „Dobrica Milutinović“, mada ustanovljeno tek posle Drugog svetskog rata, nastalo je na tradiciji pozorišnog života Sremske Mitrovice, staroj više vekova i predstavlja jednu od najznačajnijih vrednosti građanske kulture druge polovine 19. veka i prve polovine 20. veka.

Prvi poznati trag amaterskog pozorišnog života u Sremskoj Mitrovici zabaležen je 1842. godine, kada je prikazan komad „Knez Lazar“. Takođe su i revolucionarni događaji 1848/49. godine u Austriji i skupljanje pomoći za Srbe iz krajeva postradalih u sukobima bili neposredan povod za obnovu pozorišnog života u gradu.[3]

Pozorišni život u gradu razvijao se pre svega zahvaljujući uticaju Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, koje je u ovom gradu prvi put gostovalo 1864. godine, tri godine nakon osnivanja. Na pozorišni život u Sremskoj Mitrovici, uticala su i druga pozorišta, kao na primer pozorište iz Osjeka.[3]

Po osnivanju Srpske građanske čitaonice, današnje gradske bibiloteke, koja je zvanično otpočela sa radom 1866. godine nastala su pevačka, pozorišna i sportska udruženja, stvoreno je amatersko pozorište, čije je rad bio baziran na jedinstvu srpskih i hrvatskih amatera. Prvi ravnatelj pozorišnog društva bio je Kosta Trumić. Amaterko pozorište je postojalo i tokom dva svetska rata.[3]

Tek posle Drugog svetskog rata u gradu bilo obrazovano prvo profesionalno pozorište. Krajem 1944. godine Umetnička ekipa Narodnooslobodilačkog odbora za Srem prešla je iz Bosutskih šuma u Sremsku Mitrovicu, počela da igra predstave, čime se osniva prvo Pozorište na tlu Vojvodine. Predstave su odigravane u sali „Srpskog doma“ koji je brojao 418 mesta i još 300 mesta za stajanje. U leto 1946. godine ova Umetnička ekipa zvanično je promenila naziv u Okružno narodno pozorište u Sremskoj Mitrovici. Najistaknutiji članovi profesionalnog glumackog amsambla tih prvih godina bili su Mira Miladinović, Vilma Mihaljević i Ivo Mikulić koji je ujedno i režirao većinu predstava. Početkom 1948. godine pozorište menja naziv u Gradsko narodno pozorište u Sremskoj Mitrovici. U ovom periodu glumačkom ansamblu se pridružila i mlada glumica Mirjana Jovanović-Banjac, koja kasnije postaje vrlo čuvena i popularna umetnica u zemlji. Teškoće rada Pozorišta u malom gradu došle su do izražaja krajem 1951. godine kada ono privremeno prestaje sa radom. Obnovljeni glumački ansambl ponovo je počeo sa radom 4. oktobra 1952. godine pod nazivom Sremsko narodno pozorište. U ansamblu je bila grupa mladih glumaca, koji su stekli određene stručne školske kvalifikacije: Nebojša Komadina, Mladen Brandolica, Živomir Joković i Ilija Slijepčvić. Ovaj period odlikuje se zrelošću repertoarske politike, a za rezultat koji se ostvaruje na sceni pozorište je dobijalo nepodeljena priznanja u tadašnjoj pozorišnoj kritici.

Međutim 1955. godine stanje se naglo izmenilo. Sreske blagajne bile su gotovo prazne i sva pozorišta su očekivala da ih na dotiranje preuzmu pokrajinski organi, za šta nije bilo realnih mogućnosti. Tako je ne kratko vreme prekinuta profesionalna pozorišna aktivnost u Sremskoj Mitrovici. Od tada, u njemu se okupljaju glumci-amateri, a iskusni glumac Žarko Vujkov uči ih plemenitoj pozorišnoj veštini. Iste jeseni počinje sa radom Amatersko pozorište u Sremskoj Mitrovici, koje 1974. godine dobija ime „Dobrica Milutinović“. Danas se Pozoriste „Dobrica Milutinović“, u znak sećanja i poštovanja, uvek priključuje dodeli Dobricinog prstena, dodelom plakete koja je rad vajara Voje Soldatovića.

Godine 1984. sopstvenim zalaganjem i uz pomoć društvenih ustaniva i pojedinaca svečano je obnovljena zgrada pozorišta, a 1989. godine Pozorište „Dobrica Milutinović“ u Sremskoj Mitrovici dobija profesionalni status. Kada je 1989. godine Pozorište ponovo dobilo profesionalni status stekli su se uslovi da mada bez profesionalnog glumačkog ansambla uradi niz zapaženih predstava. Među njih treba ubrojati: „Seobno platno srpsko“ sa Raskom Tadićem i Anđelkom Milivojević, „Kraj vikenda“ sa Gordanom Lukić i Mišom Janketićem, „Krvavu tetu“ sa Ružicom Sokić i Draganom Maksimovićem, „Sava Šumanović“, režija Saša Latinović, "Stolice" sa Evom Ras i Vlastimirom Đuzom Stojiljkovićem u režiji Radoslava Milenković.

Pozorište "Dobrica Milutinović" je bilo domaćin Surteta profesionalnih pozorišta Vojvodine u dva navrata 1993. i 1998. godine.

Pozorište danas[uredi | uredi izvor]

Od tada se rad pozorišta odvija ujednačenim kontinuitetom, samostalno ili u saradnji sa drugim kulturnim ustanovama iz grada, regiona, zemlje i inostranstva. To je dovelo do toga da Pozorište bude domaćin mnogim čuvenim imenima domaćeg glumišta.

Pozorište danas ima Omladinski studio gde se deca i mladi spremaju za svoje velike scenske uspehe. Pozorište „Dobrica Milutinović“ iz Sremske Mitrovice pored saradnje koju ima sa pozorištima i kulturnim ustanovama iz zemlje sarađuje i sa ustanovama koje su svojim delovanjem otvorene prema svim vidovima obrazovanja i pomoći društvu u svim njegovim sferama od ekologije do zaštite ljudskih prava.

Pozorište "Dobrica Milutinović" je 2013. godine stupilo i na međunarodnu teatarsku scenu izvođenjem predstave "Raskol Rodiona Romanoviča" u režiji Dragana Jovičića-Jovića i izvođenju Jelene Janković i Vladimira Balašćaka na međunarodnom festivalu "Čovek - teatar" u Čeljabinsku u Ruskoj federaciji. To nije prvi put da Pozorište gostuje u inostranstvu. Ulična predstava "Commedia dell'arte" putovala je širom Evropa krajem 80-tih godina, a 2001. godine predstava "Stolice" u režiji Radoslava Milenkovića i izvođenju Eve Ras i Blastimira Đuze Stojiljkovića gostovala je u Švedskoj.

Dana 27. marta 2015. godine Pozorište "Dobrica MIlutinović" je obeležilo 70 godina postojanja. Reditelj Svečane akademije bio je Filip Gajić, Akademiju je otvorila Mira Banjac, a učestvovali su skoro svi mitrovački glumci starije i novije generacije, Dušanka Anojčić, Vladimir Balašćak, Gordana Lukić, Aleksandar Krstajić, Zvonko Bednar, Stefan Tajbl, itd. kao i mnogi umetnici, društa i horovi sa područja Grada. Svečanoj akademiji je prethodio pozorišni karneval ulicama Sremske Mitrovice, što je bio svojevrstan događaj za Grad.

Od avgusta 2012. godine na čelu Pozorišta je akademska glumica Jelena Janković.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vojvodina onlajn: Srpski dom - Sremska Mitrovica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. oktobar 2014), pristup 17.4.2013
  2. ^ Zajednica profesionalnih pozorišta Vojvodine: Pozorište „Dobrica Milutinović Sremska Mitrovica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016), pristup 17.4.2013
  3. ^ a b v Narodno pozorište Dobrica Milutinović: „O nama“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. mart 2016), pristup 17.4.2013