Pop Bogomil

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pop Bogomil (ili Bogumil) je bio hrišćanski sveštenik i religiozni mislilac iz Makedonije, koji se smatra osnivačem bogomilskog učenja. Živeo je u 10. veku za vladavine bugarskog cara Petra I (927-968).

Pop Bogumil je najverovatnije najpre bio pravoslavni sveštenik, slovenske narodnosti, koji je svoje naukovanje započeo u Makedoniji, koja je tada bila u sastavu Bugarskog carstva, da bi potom učinio Filopopolj u Trakiji (današnji Plovdiv) centrom svojih aktivnosti. Propovedao je učenje, koje je nazivao izvornim hrišćanskim učenjem, osnivajući crkvene opštine širom Balkana. Kritikovao je iskvarenost crkve i sveštenike koji teže materijalnim dobrima. Govorio je da je materiju i vidljivi svet, stvorio Đavo, a ljudsku dušu i sve duhovno Bog, zbog čega se njegovo učenje danas naziva dualizmom. U „sinodiku bugarskog cara Borila“ se spominje da je pop Bogomil imao učenika Mihaila, kao i nekolicinu sledbenika, među kojima su bili Todor, Stefan, Dobri, Vasilije i Petar, koji su svi anatemisani od crkve.

Autor je nekolicine apokrifnih knjiga na slovenskom jeziku, koje su uglavnom spaljene. U indeksu zabranjenih knjiga u ruskom zborniku iz XVI veka, pop Bogomil je naveden kao autor jeretičkih knjiga u Bugarskoj. U drugom indeksu, koji je sastavio ruski mitropolit Zosim (1490—1494) se spominje pop Bogomil kao učitelj popa Jeremije, takođe pisca apokrifa. U trećem indeksu, sastavljenom u XVI veku, imena popa Jeremije i popa Bogomila su data jedno uz drugo. U četvrtom indeksu Bogomil je naveden kao autor apokrifa „Krsno drvo“, što je verovatno pogrešno, jer se piscem smatra pop Jeremija.

Veruje se da je osuđen zbog jeresi i pogubljen krajem 10. veka, posle 972. godine, kada se spominje u Kozminoj Besedi na jeres.

Pojedini istraživači osporavaju njegovo postojanje, smatrajući ga mitskom ličnošću, dok ga drugi poistovećuju sa popom Jeremijom, smatrajući da se tako zvao pre nego što je počeo da propoveda, da bi kasnije uzeo ime pop Bogumil, odnosno pop Jeremija Bogumil.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]