Potočac (Paraćin)
Potočac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pomoravski |
Opština | Paraćin |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 48′ 33″ S; 21° 18′ 33″ I / 43.809166° S; 21.309166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 122 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 35207 |
Pozivni broj | 035 |
Registarska oznaka | PN |
Potočac je naselje u Srbiji u opštini Paraćin u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1096 stanovnika.
Ovde se nalaze Zapis Mladenovića hrast na Svojnovačkom bregu (Potočac), Zapis Pavlovića hrast (Potočac) i Zapis Mladenovića hrast (Potočac).
Geografija[uredi | uredi izvor]
U blizini Potočca protiče i reka Velika Morava. Reka Velika Morava je od sela udaljena otprilike dva kilometra, a na planini Juhor koja je udaljena nekih 5-6 kilometara, nalazi se neistraženo arheološko nalazište pod nazivom Momčilov grad za koje se tvrdi da potiče još iz starijeg gvozdenog doba.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Do Drugog srpskog ustanka Potočac se nalazio u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Potočac ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadao Jagodinskoj nahiji i Temnićskoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.
Poreklo stanovništva[uredi | uredi izvor]
Selo je 1905. godine imalo 190 kuća.
Prema poreklu ondašnje stanovništvo Potočca iz 1905. godine može se ovako rasporediti:
- Starosedeoca ima 3 porodice sa 17 kuće
- Kosovsko-metohijskih doseljenika ima 3 porodice sa 71 kuće.
- Iz Stare Srbije ima 1 porodica sa 5 kuće.
- Iz okoline ima 4 porodice sa 33 kuće.
- Iz okoline Niša i Aleksinca ima 4 porodice sa 21 kuće.
- Porodice nepoznatog porekla ima 2 porodice sa 17 kuće.
- Iz Topličkog okruga ima 1 porodica sa 15 kuće.
- Iz okoline Požarevca ima 1 porodica sa 8 kuće.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Potočac živi 1050 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,6 godina (43,1 kod muškaraca i 44,2 kod žena). U naselju ima 377 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,47.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
Potočac u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1] | |||||||||||||
Godina popisa | 1818. | 1819. | 1820. | 1821. | 1822. | 1823. | 1824/25. | 1825. | 1826. | 1827. | 1828. | 1829. | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Kuće | 54 | 54 | 54 | 57 | 56 | 58 | 58 | 58 | 59 | 62 | 63 | 62 | |
Poreske glave* | - | 70 | 71 | 71 | 72 | 77 | 73 | 70 | 70 | 73 | 76 | 77 | |
Aračke glave** | 150 | 161 | 163 | 163 | 162 | 167 | 173 | 177 | 181 | 186 | 190 | 192 | |
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina |
m | ž |
|||
? | 8 | 12 | ||
80+ | 16 | 21 | ||
75—79 | 29 | 44 | ||
70—74 | 53 | 48 | ||
65—69 | 43 | 62 | ||
60—64 | 47 | 59 | ||
55—59 | 29 | 21 | ||
50—54 | 46 | 29 | ||
45—49 | 59 | 44 | ||
40—44 | 48 | 32 | ||
35—39 | 39 | 42 | ||
30—34 | 25 | 39 | ||
25—29 | 28 | 34 | ||
20—24 | 32 | 32 | ||
15—19 | 37 | 42 | ||
10—14 | 42 | 55 | ||
5—9 | 33 | 21 | ||
0—4 | 32 | 26 | ||
Prosek : | 43,1 | 44,2 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 539 | 93 | 386 | 44 | 14 | 2 |
Ženski | 561 | 64 | 392 | 91 | 9 | 5 |
UKUPNO | 1.100 | 157 | 778 | 135 | 23 | 7 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 248 | 131 | 0 | 0 | 73 |
Ženski | 139 | 101 | 0 | 0 | 14 |
UKUPNO | 387 | 232 | 0 | 0 | 87 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 3 | 18 | 1 | 5 |
Ženski | 0 | 0 | 10 | 1 | 1 |
UKUPNO | 1 | 3 | 28 | 2 | 6 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 8 | 2 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 7 | 4 |
UKUPNO | 0 | 0 | 1 | 15 | 6 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 3 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 4 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012.
- ^ Podaci: „Naselja“ knj.3 (dr. Stanoje. M. Mijatović: Naselja srpskih zemalja
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. 86-902609-5-1. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 09. 2013. g. Pristupljeno 12. 7. 2012.