Pređi na sadržaj

Predrag Finci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predrag Finci
Predrag Finci
Lični podaci
Puno imePredrag Finci
Datum rođenja(1946-08-05)5. avgust 1946.
Mesto rođenjaSarajevo, Federativna Narodna Republika Jugoslavija
ObrazovanjeFilozofski fakultet u Sarajevu, Univerzitet u Parizu, Univerzitet u Frajburgu
Filozofski rad
Škola filozofijeSavremena filozofija
InteresovanjaEstetika ,Savremena egzistencijalistička filozofija
IdejeEgzistencijalizam, Fenomenologija
Uticaji odEdmund Huserl, Mikel Difren, Verner Marks

Predrag Finci (Sarajevo, 5. avgust 1946) je filozof, estetičar i esejista. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po njihovoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i ličnog iskustva. O njegovim knjigama napisani su brojni članci i recenzije u BiH i Hrvatskoj, bio je redovni profesor estetike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Predrag Finci je rođen u poznatoj sarajevskoj sefardskoj porodici. Više članova njegove porodice ubijeni su i bili žrtve Holokausta. Započeo je svoju karijeru kao glumac 1968. pojavio se u ulozi Gavrila Principa u filmu Fadila Hadžića „Sarajevski atentat”. Po završetku dramskih studija, studirao je filozofiju na Univerzitetu u Sarajevu i potom na Univerzitetu u Parizu (kod Mikel Difrena). Takođe je bio gostujući istraživač na univerzitetu u Frajburgu (kod Vernera Marksa). Diplomirao je 1977, magistrirao je temom (Umjetnost i sloboda – pokušaj kritičkog pristupa Kamijevoj filozofiji), i doktorirao 1981. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu temom iz estetike egzistencijalizma (Umjetnost i život) kasnije je to delo publikovano pod naslovom Umjetnost i iskustvo egzistencije. Radio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u periodu 1971-1992. Bio je dekan OOUR-a Filozofija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1985/1986. i 1986/1987. Izabran je za redovnog profesora na nastavnom predmetu Estetika što je radio do 1993. godine kada se, tokom rata, preselio u London . U Londonu je nastavio da radi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u (University College London) Univerzitetskom koledžu u Londonu do svog penzionisanja 2011. godine.

Knjige Predraga Fincija objavljuju se u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a 2012. objavio je prvu knjigu na engleskom, pod nazivom Applause, and then Silence (Aplauz, a potom muk). To je kratka zbirka filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd. O istim temama je pisao i ranije i opširnije u svojoj knjizi "O nekim sporednim stvarima" objavljenoj 1990. godine. Godine 2014, objavio je još jednu zbirku eseja na engleskom: Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays (Zašto sam ubio Franca Ferdinanda i drugi eseji). To je zbirka eseja o različitim problemima, od Sarajevskog atentata preko nekih pozorišnih epifenomena do pitanja o prirodi opijenosti.

Izdavač Antibarbarus iz Zagreba objavljuje u Zagrebu 2014. godine Fincijevu "Estetska terminologija". To je obimno delo u kojem se bavi pojmom umetnosti i umetničkog dela. Isti tekst je objavljen 2016. godine i u elektronskom izdanju. Većina Fincijevih radova objavljuje se u elektronskom formatu, ali "Estetska terminologija" u svom elektronskom izdanju nešto je drugačija, korigovana i dopunjena i naziva se "Estetička terminologija". Prema rečima autora, to je sledeća tehnička razlika: "kada se kaže "estetički" onda je to teoretska, filozofska disciplina, mišljenje estetskog fenomena, a ne recimo estetska hirurgija ili estetski aspekt problema, a kada se kaže "estetsko" govori se o umetničkom radu i svojstvima tog dela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetskoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno definisana značenja " (Finci, 2016: 349)

Godine 2016. sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavila je knjigu Predraga Fincija Kratka, a tužna povijest uma". Prema navodima BiH P. E. N.-a, u "Kratkoj i tužnoj povijesti uma", Finci pokazuje šta je sve ideja uma i umnog bića, kako se um razlikuje od osećaja i vere, zbog čega je danas sve potpunije nepoverenje u um i šta je moguća perspektiva i budućnost mišljenja i samog uma.

U zagrebačkom časopisu Radio Gornji Grad Luciano Lukšić smatra da su Fincijeve knjige "O kolodvoru i putniku" i "Kratka, a tužna povijest uma" napisane u nadi, uprkos svemu, u jedan humaniji svet, svet u kome će kreativne ideje i etika humanizma postati životna stvarnost a sam svet uman. U knjizi "Elektronička špilja" ("Elektronska pećina") koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, u Sarajevu, Predrag Finci promišlja o predmetu i temi medija i uzima u razmatranje njihov značaj, uticaj i posledice koje oni vrše na čovekov život. U knjizi postavlja važno današnje etičko i političko pitanje "Koliko pristajem na manipulisanje medijima i koliko sam doprineo njihovoj zloupotrebi?"

Godine 2018. izdavačka kuća Factum iz Beograda objavila je 20. knjigu Predraga Fincija pod naslovom "Ukratko". P. E. N. BiH navodi: "U ovoj knjizi esej se gotovo u potpunosti transformiše u poetsku formu. Knjiga se dotiče svih ključnih egzistencijalnih pitanja, od pitanja porekla i nastanka do reči o prijateljstvu i ljubavi, kao i pitanja rata, umiranja i ništavila. U njegovim kratkim, efektnim tekstovima, Finci zapravo održava dijalog sa ranim grčkim filozofima i svojim vlastitim emocionalnim stanjima, koja mogu da budu osećanja svakoga od nas. " Ukratko je autorova sažeta istorija života.

Predrag Finci je član Exile Writers Ink (London), Društva pisaca BiH i član osnivača P. E. N. BiH. Član je Hrvatskog filozofskog društva. Dobitnik je nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. godine i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej, 1986. Dobitnik je za 2011. godinu nagrade za nauku na 23. Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu za knjigu "Imaginacija" u izdanju Antibarbarus-a iz Zagreba.

Bibliografija Predraga Fincija[uredi | uredi izvor]

Filozofske studije[uredi | uredi izvor]

Objavljeno u BiH:

  • Govor prepiski, (Transkript govora), Svjetlost, Sarajevo, 1980.
  • Umjetnost i iskustvo egzistencije, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
  • Ishodište pitanja, Glas, Banja Luka, 1987. 1987. OCLC 23869495
  • O nekim sporednim stvarima,. Veselin Masleša, Sarajevo. 1990. ISBN 9788621004249.
  • Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook. . Sarajevo. 2004. ISBN 9789958630323. 
  • Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir. . Sarajevo. 2004. ISBN 9789958480430. 
  • O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic. . Sarajevo. 2015. ISBN 978-9958-33-101-5. 
  • Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic. . Sarajevo. 2016. ISBN 9789926428037.  COBIS: BH-ID 22956550
  • "Elektronička špilja", Art Rabic. . Sarajevo. 2017. ISBN 9789926428211.  COBISS: BH-ID 23983110

Објављено у Хрватској:

  • Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus. . Zagreb. 2005. ISBN 978-953-249-000-8. 
  • Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus. . Zagreb. 2006. ISBN 9789532490121. 
  • Tekst o tuđini, ilustrirao Mersad Berber, Demetra. . Zagreb. 2007. ISBN 9789532250883 неважећи ISBN.  OCLC 444656056
  • Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra. . Zagreb. 2008. ISBN 9789532250916. 
  • Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus. 2009. ISBN 9789532490916.
  • Osobno kao tekst, Izdanja Antibarbarus. . Zagreb. 2011. ISBN 9789532491081. 
  • Čitatelj Hegelove estetike, Naklada Breza. . Zagreb. 2014. ISBN 9789537036867. 
  • Estetska terminologija, Izdanja Antibarbarus. . Zagreb. 2014. ISBN 9789532491418. 
  • Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus. . Zagreb. 2017. ISBN 9789532491760. 

Објављено у Србији:

Објављено на енглеском језику:

  • Applause, and then Silence, with Introduction by Moris Farhi, Style Writers Now. 2012. ISBN 9781476487908.
  • Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays, with Introduction by Cathi Unsworth, Style Writers Now. 2014. ISBN 9781310175367.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Предраг_Финци&oldid=26981434”