Rezolucija Savjeta bezbjednosti OUN 942

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rezolucija
Saveta bezbednosti
OUN 942
Karta odnosa sukobljenih snaga u Bosni i Hercegovini, septembar 1994. godine.
Datum23. septembar 1994.
Br. zasedanja3428
KodS/RES/942 (Dokument)
Dnevni redBosna i Hercegovina
Pregled glasanja
Za: 14
Protiv: Niko
Uzdržano: 1
Rezultatusvojena
Sastav Saveta bezbednosti
Stalne članice
Izabrane članice

Rezolucija Savjeta bezbjednosti Organizacije ujedinjenih nacija 942 je usvojena 23. septembra 1994. nakon potvrđivanja svih rezolucija o situaciji u Bosni i Hercegovini, Savjet bezbjednosti je pojačao mjere koje se odnose na sigurna područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske.[1]

Namjera Savjeta bezbjednosti bila je da se sukob na prostoru bivše socijalističke Jugoslavije riješi pregovorima i uz očuvanje teritorijalnog integriteta zemalja u regiji. Rukovodstvo Republike Srpske je odbilo da prihvati predloženo teritorijalno rješenje i to je osuđeno. Ustanovljeno je da su sve mjere usvojene u ovoj i prethodnim rezolucijama nametnute kako bi doprinijele pregovaračkom rješenju.

Postupajući prema Poglavlju VII Povelje Organizacije ujedinjenih nacija, Savjet bezbjednosti je izrazio saglasnost za teritorijalno rješenje (S/1994/1081) i da ga je samo srpska strana odbila, što je osuđeno.[2] Od svih strana se tražilo da poštuju prekid vatre dogovore 8. jula 1994. i prekinu neprijateljstva.

Pojačane su sigurnosne mjere na sigurnim područjima pod kontrolom Vojske Republike Srpske.[3] Odlučeno je da se sve države uzdrže od političkih razgovora sa rukovodstvom Republike Srpske, dok ne prihvati prijedloge.[4] Pored toga, svim državama je naloženo:

  • zabraniti privredne djelatnosti u vlasništvu ili pod kontrolom Republike Srpske na njihovoj teritoriji, isključujući pružanje humanitarne pomoći i namirnica o kojima je obaviješten Odbor osnovan Rezolucijom 724 (1992);
  • zamrznuti sredstva Vojske Republike Srpske;
  • spriječiti pružanje usluga izuzev telekomunikacijskih, poštanskih, pravnih ili usluga koje je ovlastila Vlada Republike Bosne i Hercegovine;
  • nametnuti zabranu putovanja zvaničnicima Republike Srpske i onima koji djeluju u ime takvih vlasti;
  • zabraniti ulazak riječnog saobraćaja u luke pod kontrolom Republike Srpske, osim ako to nije odobreno u zavisnosti od slučaja;
  • spriječiti preusmjeravanje dobiti sa Republike Srpske na druga područja, uključujući zaštićena područja UN u Hrvatskoj.

Odbredbe se ne bi odnosile na Zaštitne snage UN, Arbitražnu komisiju Mirovne konferencije o Jugoslaviji ili Posmatračku misiju Evropske zajednice, a preispitivala bi se svaka četiri mjeseca i u slučaju da rukovodstvo Republike Srpske prihvati prijedlog. Na kraju, generalni sekretar UN Butros Butros-Gali je dobio instrukcije da pruži pomoć odboru.

Rezolucija 942 je usvojena sa 14 glasova za prijedlog, nijednim protiv, uz jedan uzdržan glas od predstavnika Kine.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Woodward, Susan L. (1995). Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War (na jeziku: engleski). Brookings Institution. str. 421. ISBN 978-0-8157-9514-8. Pristupljeno 8. 3. 2023. 
  2. ^ Boulden, Jane (2001). Peace Enforcement: The United Nations Experience in Congo, Somalia, and Bosnia (na jeziku: engleski). Greenwood Publishing Group. str. 121. ISBN 978-0-275-96906-6. Pristupljeno 8. 3. 2023. 
  3. ^ Brzoska, Michael; Lopez, George A. (7. 8. 2009). Putting Teeth in the Tiger: Improving the Effectiveness of Arms Embargoes (na jeziku: engleski). Emerald Group Publishing. str. 64. ISBN 978-1-84855-202-9. Pristupljeno 8. 3. 2023. 
  4. ^ Ingrao, Charles W.; Emmert, Thomas A. (2009). Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative (na jeziku: engleski). Purdue University Press. str. 184. ISBN 978-1-55753-533-7. Pristupljeno 8. 3. 2023. 
  5. ^ Kovačević, Slobodanka (1995). Chronology of the Yugoslav Crisis: 1994 (na jeziku: engleski). Institute for European Studies. str. 175. ISBN 978-86-82057-10-9. Pristupljeno 8. 3. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]