Rolat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rolat
Rolat od bifteka
Vrsta jelašnicla
Deo nacionalne kuhinjeevropska
Glavni sastojcimeso, testo,
povrće, pekmez
  Mediji: Rolat
Rolat od goveđeg mesa punjen slaninom, lukom i kiselim krastavcem
Mini-rolat od lososa i mirođije

Rolat (roulade (/ruːˈlɑːd/))[1] je jelo od punjenog rolovanog mesa ili testa. Rolat može biti slan ili sladak. Tradicionalno pronađen u raznim evropskim kuhinjama, izraz rolat potiče od francuske reči rouler, što znači "rolati". [2]

Rolati od ratluka

Mesni rolati[uredi | uredi izvor]

Rolat na bazi mesa se obično sastoji od kriške odreska umotanog oko punjenja kao što je sir, povrće ili drugo meso. Rolat, poput dinstanog jela, često se zapeče, a zatim prelije vinom ili bujonom i kuva. Takav rolat se obično pričvršćuje čačkalicom, metalnim ražnjem ili koncem. [3] Rolat se iseče na kolutove i servira. Od ovog uobičajenog oblika, postoji nekoliko značajnih jela:

  • Paupiette, francuski teleći rolat punjen povrćem, voćem ili slatkišima
  • Rinderroulade, nemački i mađarski goveđi rolat punjen lukom, slaninom i kiselim krastavcima. Takođe Kohlroulade, kupus punjen mlevenim mesom (sarma).
  • Španělské ptáčky (španske ptice) su rolat u češkoj kuhinji. Recept je praktično identičan sa nemačkim rolatom, možda se izostavlja vino i dodaje komad tvrdo kuvanog jajeta i/ili viršle u fil. Za razliku od velikog rolata, narezanog pre serviranja, "ptice" su obično duge 10 cm, servirane cele sa prilogom od pirinča ili knedli od hleba na češki način.
  • Szüz tekercsek („Devičanski rolat“), je u Mađarskoj jelo punjeno mlevenim mesom. [4]
  • Zrazy (ili "rolat"), u Poljskoj
  • U Holandiji, većina rolata se pravi od rolovane svinjetine. Tipičan holandski rolat nije punjen. Uobičajeni začini su biber, so i muškatni oraščić.

Involtini[uredi | uredi izvor]

U italijanskoj kuhinji, rolati su poznati kao involtini (jednina involtino). Involtini mogu biti tanke kriške govedine, svinjetine ili piletine rolovane sa filom od rendanog sira (obično parmezana ili pekorina), ponekad jaja da daju konzistenciju i neke kombinacije dodatnih sastojaka kao što su mrvice hleba, drugi sirevi, mlevena pršuta, šunka ili italijanska kobasica, pečurke, luk, beli luk, spanać, pinjole, itd. Involtini (deminutivni oblik involti) znači "mali snopovi". Svaki involtino se drži drvenom čačkalicom, a jelo se obično služi (u raznim sosovima: crvenim, belim itd.) kao drugo jelo.

U južnim delovima Italije, kao što je Sicilija, gde je riba bogatiji element kuhinje, involtini se ponekad mogu napraviti od ribe kao što je sabljarka. Ovaj termin obuhvata jela kao što su braciole (rolat koja se sastoji od govedine, svinjetine ili piletine obično punjen parmezanom, mrvicama hleba i jajima) i saltimboka.

Rolati od testa[uredi | uredi izvor]

Parče rolata od testa

Neki rolati se sastoje od testa (često biskvit testo) pečenog u ravnom plehu pa umotanom oko fila. Kolač umotan oko džema, čokoladnog putera, orašastih plodova ili drugih filova, primer je slatkog rolata poput bejgli ili švajcarskog rolata. Vûche de Noël ili „blagdanski panj“ je tradicionalni francuski božićni rolat, često ukrašen glazurom napravljenom da izgleda kao kora.

Rolati u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Razne vrste rolata poznate su i u srpskoj kuhinji, kako slani, tako i slatki rolati. Veliki narodni kuvar Spasenije Pate Marković navodi tridesetak vrsta rolata. Najčešće se prave slani rolati od mlevenog mesa punjeni tvrdo kuvanim jajima, rolati od raznih vrsta mesa i testa, punjeni povrćem, sirevima i suhomesnatim proizvodima, rolati od pečenih paprika, i dr. Slatki rolati su od raznih vrsta testa, kao i oblandi, punjeni džemovima, orašastim plodovima, makom, kestenom, i sl.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „roulade - Definition of roulade in English by Oxford Dictionaries”. Oxford Dictionaries - English. Arhivirano iz originala 1. 8. 2017. g. 
  2. ^ „the definition of roulade”. www.dictionary.com. 
  3. ^ „Epicurious – Recipes, Menu Ideas, Videos & Cooking Tips”. Epicurious. 
  4. ^ „Hungarian Cuisine one of the Best of Europe”. Tuchman Travel Guide. Pristupljeno 2018-11-12. 
  5. ^ Marković, Spasenija Pata (1975). Veliki narodni kuvar (petnaesto izdanje izd.). Beograd: Narodna knjiga. str. 853.