Pređi na sadržaj

Slavko Milosavlevski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
slavko milosavlevski
Slavko Milosavlevski
Lični podaci
Datum rođenja(1928-01-28)28. januar 1928.
Mesto rođenjaVratnica, kod Tetova, Kraljevina SHS
Datum smrti14. oktobar 2012.(2012-10-14) (84 god.)
Mesto smrtiVratnica, kod Tetova, Severna Makedonija Makedonija
Profesijasociolog
Delovanje
Član KPJ od1943.

Odlikovanja
Partizanska spomenica 1941.

Slavko Milosavlevski (Vratnica, kod Tetova, 28. januar 1928 — Vratnica, kod Tetova, 14. oktobar 2012) bio je sociolog, profesor i društveno-politički radnik SR Makedonije i SFR Jugoslavije. Godine 1974. razrešen je svih dužnosti, nakon smene liberalnog rukovodstva SK Makedonije. Nakon samostalnosti bio je ambasador Makedonije u SR Jugoslaviji.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 28. januara 1928. godine u selu Vratnica, kod Tetova. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, a gimnaziju u Skoplju.[1]

Nakon okupacije Jugoslavije, 1941. priključio se Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP), a potom stupio u Šarplaninski partizanski odred. Godine 1943. primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Nakon oslobođenja, do 1953. godine nalazio se na raznim političkim dužnostima u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA).[1]

Nakon demobilizacije upisao je Pravi fakultet u Skoplju, na kome je diplomirao 1957. godine. Tokom studija se nalazio dužnostima — organizacionog sekretara Univerzitetskog komiteta (1954), člana Gradskog komiteta SKM u Tetovu (1955), sekretara Opštinskog komiteta SKM u Tetovu (1958) i predsednika Narodnog odbora opštine u Tetovu (1958).[1]

Postdiplomske studije završio je na Institutu društvenih nauka u Beogradu 1960, a doktorirao je na Pravnom fakultetu u Skoplju 1965. godine. Tokom 1964. bio je rukovodilac studijske grupe Centralnog komiteta SK Makedonije. Od 1961. do 1965. bio je predavač, od 1966. do 1971. vanredni i od 1972. do 1974. redovni profesor sociologije na Pravnom fakultetu u Skoplju. Bio je direktor Instituta za pravno-politička i sociološka istraživanja.[1]

Na Osmom kongresu SKJ, 1964. izabran je za člana Centralnog komiteta SKJ, a oktobra 1966. za člana Izvršnog komiteta CK SKJ. Na Petom kongresu SKM, 1968. izabran je za sekretara Sekretarijata Centralnog komiteta Saveza komunista Makedonije. Na Devetom kongresu SKJ, 1969. izabran je za člana Predsedništva SKJ.[1]

Nakon obračuna sa partijskim rukovodstvom SK Makedonije, koje je zagovaralo liberalizam, Milosavlevski je na 36. sednici CK SKM, januara 1973. podneo ostavku na sve političke funkcije. Juna 1974. isključen je članstva SK Jugoslavije, nakon čega je dobio i otkaz na fakultetu. Do 1990. godine živeo je u političkoj izolaciji.

Nakon ekonomsko-političkih promena, zajedno sa Krstom Crvenkovskim, bio je osnivač i prvi predsednik Socijaldemokratske partije Makedonije, do septembra 1991. kada se povukao iz aktivne politike. Kasnije je bio vanredni i opunomoćeni ambasador Republike Makedonije u Saveznoj Republici Jugoslaviji, od 1996. do 2003. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih i makedonskih odlikovanja.[1]

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Savez komunista i samoupravljanje (1967)
  • Revolucija i demokratija (1967)
  • Izborni sistem i izborna demokratija u parksi (1968)
  • Karakteristike razvitka i delovanja SK Makedonije (1968)
  • Socijalizam i suverenitet (1971)
  • Revolucija i antirevolucija (1972)
  • Vratnica — Etno-sociološki prikaz (1985)
  • Kontradikcije Josipa Broza (1990)
  • Strah od promena — kriza političkog sistema u Jugoslavija sedamdesetih godina (1991)
  • Sociologija i makedonska nacionalna svest (dva toma, 1992 i 1997)
  • Istočna Evropa između egalitarizma i demokratije (1993)
  • Razgovor so Dobricom Ćosićem (1994)
  • Dva lica događaja (1996)
  • Naš pogled za vreme Koliševskog (1996, zajedno sa Krstom Crvenkovskim)
  • Albanci u Republici Makedoniji 1945—1995 (1997)
  • Makedonske kontroverze 1990—2003 (2004)
  • Ambasadorski zapisi (2006)
  • Moji savremenici i ja (2007)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Ko je ko 1970, str. 663.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]