Slavsko Polje
Slavsko Polje | |
---|---|
![]() Slavsko Polje | |
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Sisačko-moslavačka |
Opština | Vrginmost |
Oblast | Kordun |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 21′ 55″ S; 15° 48′ 46″ I / 45.365356° S; 15.812783° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 171 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 44410 Vrginmost |
Pozivni broj | +385 44 |
Registarska oznaka | SK |
Slavsko Polje je naseljeno mjesto u opštini Vrginmost, na Kordunu, Republika Hrvatska.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Krajem 17. veka, selo je postalo deo Vojne granice. U 18. veku pripadao je glinskom puku. Izgradnja železničke pruge Vrginmost - Karlovac 1905. godine bio je važan događaj za razvoj sela, jer je istovremeno omogućavao zaposlenje (tj. radove na održavanju železnice) i omogućavao stanovnicima da traže zaposlenje i bave se trgovinom dalje. Krajem Prvog svjetskog rata, 1918. godine selo je postalo deo Srpsko-hrvatsko-slovenačke kraljevine, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije.
Selo je pretrpelo velike demografske gubitke u Drugom svjetskom ratu sa 417 njegovih stanovnika koji su stradali. Od toga je 235 bilo civilnih žrtava fašizma, dok je 81 poginulo kao borci partizanskih jedinica, a ostali su podlegli tifusu. Samo u masakrima u glinskom srezu početkom avgusta 1941. godine život je izgubilo 136 muškaraca i dečaka. Prvi stanovnici koji su izgubili život već u maju 1941. umrli su u koncentracionom logoru Jadovno, dok su neki od zarobljenih partizana umrli kao ratni zarobljenici u dalekoj Norveškoj. Nakon snažnog udara brutalne ustaške kampanje u leto 1941. godine, stanovništvo se masovno pridružilo antifašističkom pokretu otpora.[1]
Slavsko Polje se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazilo u Republici Srpskoj Krajini.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Slavsko Polje je imalo 375 stanovnika. Mnogi stanovnici srpske nacionalnosti napustili su selo tokom operacije Oluja 1995. godine. Slavsko Polje danas predstavlja najveće povratničko selo na Kordunu. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, u Slavskom polju živi 338 stanovnika.[2]
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Slavsko Polje je imalo 752 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Austrougarski popis 1910.[uredi | uredi izvor]
Na popisu 1910. godine naselje Slavsko Polje je imalo 1.402 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Sport[uredi | uredi izvor]
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Branko Mamula (1921-2021), antifašista, borac otpora, admiral JNA i ministar odbrane Jugoslavije u periodu 1982-1988.
- Simo Vučinić (1915-1943), antifašista, partizan i Narodni heroj Jugoslavije.
- Rade Malobabić (1884-1917), obaveštajac i revolucionar.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Dušan Baić: Kotar Vrginmost u NO borbi 1941-1945., 1980.
- ^ Državni zavod za statistiku RH, Pristupljeno 25. 4. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.