Srpska pravoslavna bogoslovija Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada Bogoslovije Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima
Pogled na Bogosloviju sa Trga Branka Radičevića

Srpska Pravoslavna Bogoslovija Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima predstavlja jednu od najstarijih i najvažnijih obrazovnih ustanova kod Srba. Baštini tradiciju bogoslovskog obrazovanja u Sremskim Karlovcima, koje datira od vremena osnivanja Klirikalnog učilišta 1749. godine.

Bogoslovija je danas smeštena u dve najlepše zgrade divnog baroknog trga Sremskih Karlovaca. Prva zgrada je zgrada Crkveno-narodnih fondova, jedna od najznačajnijih i najvrednijih građevina u starom jezgru Sremskih Karlovaca, a druga je izvorna zgrada Karlovačke bogoslovije - zgrada Bogoslovskog seminara iz 1907. godine. Istorija Bogoslovije u Sremskim Karlovcima svedoči o bogoslovskom obrazovanju u srpskom narodu već više od 250 godina.

Istorija bogoslovije[uredi | uredi izvor]

Kada je osnovana Pokrovo-bogorodičina škola 1749. godina u Sremskim Karlovcima na praznik 1/14. oktobra, jedan od odseka - Klirikalno učilište - bio je i zadužen za obrazovanje budućih ili slabije obrazovanih sveštenoslužitelja. To Klirikalno učilište radilo je do 1769. godine.

Bogoslovija Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima je naslednik nekadašnje karlovačke bogoslovije, kao najvažnije ustanove za obrazovanje sveštenika pravoslavne vere u Ugarskoj tokom poslednjih 150 godina njenog postojanja.

Prvu srpsku pravoslavnu bogosloviju među prečanskim Srbima osnovao je mitropolit karlovački Stefan Stratimirović 1794. godine, što je 3 godine posle osnivanja takođe čuvene Karlovačke gimnazije[1]. Ova bogoslovija postojaće do 1872. godine kada će se ugasiti. Karlovačka bogoslovija ponovo će se otvoriti 1875. godine

U drugoj polovini 19. veka bogoslovija doživljava svoj zenit. Tada je na njenom čelu kao rektor bio Ilarion Ruvarac, a Jovan Živković jedan od uvaženih profesora.

U osvit Prvog svetskog rata 1914. godine ugarske vlasti ukidaju školu kao jedan vid pritiska na Srbe preko Save i Dunava. Posle rata bogoslovija se, kao i patrijaršijski presto, seli u Beograd, gde kasnije prerasta u Bogoslovski fakultet.

1964. godine ponovo se osniva bogoslovija u Sremskim Karlovcima i uzima ime Svetog Arsenija.

Zdanje Crkveno-narodnih fondova[uredi | uredi izvor]

Zgrada Crkveno-narodnih fondova, u kojoj je danas smeštena Bogoslovija, podignuta je pod pokroviteljstvom patrijarha Georgija Brankovića za potrebe Crkveno narodnih fondova 1902. godine. Autor projekta bio je arhitekta Vladimir Nikolić, koji je na prelomu vekova projektovao najvelelepnija zdanja u Sremskim Karlovcima[2].

U ovoj zgradi danas je smešten i Arhiv SANU, kao ogranak Srpske akademije nauka i umetnosti.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]