Pređi na sadržaj

Stogazovac

Koordinate: 43° 37′ 35″ S; 22° 10′ 14″ I / 43.6265° S; 22.1705° I / 43.6265; 22.1705
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stogazovac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZaječarski
OpštinaKnjaževac
Stanovništvo
 — 2022.57
Geografske karakteristike
Koordinate43° 37′ 35″ S; 22° 10′ 14″ I / 43.6265° S; 22.1705° I / 43.6265; 22.1705
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina327 m
Stogazovac na karti Srbije
Stogazovac
Stogazovac
Stogazovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj019
Registarska oznaka

Stogazovac je naselje u Srbiji u opštini Knjaževac u Zaječarskom okrugu. Udaljen je 10 km severozapadno od Knjaževca. Prema popisu iz 2022. bilo je 57 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 104 stanovnika).

Fizičko-geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Reljef[uredi | uredi izvor]

Kroz selo protiče Zubetinačka reka koju njenim ulaskom u njegov atar nazivaju „Stogazovačka reka”. Ona je usekla klisuru Ždrelo koju mnogi nazivaju „Knjaževačkim Meteorima” jer njene stene konfiguracijski podsećaju na popularne grčke „Meteore”.[1] Klisura Ždrelo spada u fluvio-denudacione oblike reljefa. Nalazi se na samom izlazu iz sela, iz pravca Knjaževca. Njena dužina iznosi oko 300 m. Klisura je usečena u glinovite krečnjake i glince iz perioda donje krede. Sa njene desne strane nalazi se brdo Kulinja (540 m), a sa leve strane brdo Rudina (460 m). U klisuri, neposredno uz reku izdižu se krečnjačke stene specifičnih oblika do visine od 70 - 80 m. Najviše litice su Lisičiji i Zdravački kamen na desnoj strani klisure. Lisičiji kamen naziva se još „Momin kamen” ili „Devojački kamen”. Sa vrha ovog kamena pruža se predivan pogled na klisuru i selo. On se nalazi u središnjem delu klisure. Zdravački kamen izdiže se na samom ulazu u klisuru. Širina klisure u najužem delu, na samom dnu, iznosi 2 - 3 m. Ovo je bio jedini prolaz pre prosecanja puta kroz klisuru.

Na dnu klisure, u koritu reke, nalazi se izvor „svete vode” koga meštani nazivaju „Božja trpezica”. Smatra se da izvor nikada nije presušio i da ima lekovito dejstvo za očne bolesti. Pored njega pronađen je rimski žrtvenik. Dno izvora karakteristično je po velikom broju obrušenih blokova stena, preko kojih reka protiče u vidu slapova. Ovi blokovi doprineli su stvaranju velikih virova među kojima su poznati Sinji vir, Telči vir i najnizvodniji Petkovski vir. Telči vir dobio je ime tokom XIX veka kada su zbog velike suše stanovnici okolnih sela pojili stoku u njemu. Uzvodno od Telčeg vira nalazi se rupa u steni ispunjena rečnom vodom koja se naziva „bunar” i udubljenje u vidu kade u kamenom bloku kroz koje protiče reka u vidu slapa i spušta se u vir.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u Stogazovcu je živelo 57 stanovnika što je za 47 manje u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo 104 stanovnika. U naselju živi 55 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 62,24 godina (60,54 kod muškaraca i 63,77 kod žena).[3]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 29 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,97 a prema istom popisu u naselju ima 68 stambenih jedinica od kojih je 30 naseljenih.[4]

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 452
1953. 437
1961. 418
1971. 346
1981. 292
1991. 184 179
2002. 132 137
2011. 104
2022. 57
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
132 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „KNJAŽEVAČKI METEORI: Raj za planinare u Stogazovcu”. tvi. 
  2. ^ Sibinović, Mikica; Petković, Milan. „KLISURA ŽDRELO U SELU STOGAZOVAC” (PDF). 
  3. ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  4. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima. Beograd: Republički zavod za statistiku. avgust 2023. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]