Pređi na sadržaj

Snježana Biga Friganović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Snježana Biga Friganović
Lični podaci
Ime pri rođenjuSnježana Biga
Datum rođenja(1960-01-11)11. januar 1960.
Mesto rođenjaŠibenik, SFRJ
Datum smrti22. januar 2005.(2005-01-22) (45 god.)
Mesto smrtiZagreb, Hrvatska
DržavljanstvoHrvatska
NarodnostSrpkinja
Religijapravoslavka
Profesijapsiholog
Porodica
SupružnikZvonimir Friganović
Politička karijera
Politička
stranka
Socijaldemokratska partija Hrvatske

Snježana Biga Friganović (Šibenik, 11. januar 1960Zagreb, 22. januar 2005) je bila hrvatska političarka i psiholog.

Bila je zastupnica u Hrvatskom saboru, potpredsednica Socijaldemokratske partije (SDP) i prva predsednica Hrvatske psihološke komore.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirala je na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1983. godine, a od 1984. do 1992. godine radila je kao psiholog u timu medicine rada u Zdravstvenoj stanici Tvornice lakih metala u Šibeniku. Bila je saborska zastupnica SDP-a od 1992. godine i to kroz četiri mandata. Od 1993. godine je bila članica delegacije Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope na predlaganje Dr Franje Tuđmana[1]. Od 1998. do 2002. godine bila je članica Upravnog odbora Društva psihologa Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a od 2000. do 2003. godine predsednica Saborskog odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo.

U SDP-u je bila članica Glavnog odbora, au dva mandata i potpredsednica stranke i jedna od najviše pozicioniranih Srba u ovoj stranci.

Kao predsednica Saborskog odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo posebno se angažovala u izradi i donošenju Zakona o psihološkoj delatnosti. Njen je lični angažman doveo do toga da je Zakon o psihološkoj djelatnosti jednoglasno usvojen u Saboru Republike Hrvatske.

Bila je predsjednica Hrvatske psihološke komore od novembra 2003. godine do svoje smrti i dala je izuzetno veliki doprinos u procesu ustrojavanja Komore i promovisanja psihološke struke. Njenim radom tokom prve godine postojanja postavljeni su temelji daljeg razvoja Komore, izrađen veliki broj pravilnika i poslovnika bez kojih Komora ne bi mogla funkcionisati, počelo je provođenje Zakona o psihološkoj delatnosti i izdavanje osnovnih dopusnica, postavljene su osnove pripravničkog staža i stručnih ispita psihologa pri Komori i sproveden je niz informativnih aktivnosti.

Umrla je od duge i teške bolesti.

Posle Snježanine smrti Hrvatska psihološka komora je ustanovila nagradu "Snježana Biga-Friganović" koja se dodeljuje se članu Komore te drugim fizičkim i pravnim licima koji su posebno doprineli organizaciji, radu i razvoju Komore, a time dali značajan doprinos za unapređenje statusa psihologa u društvu te razvoj i afirmaciju psihološke delatnosti.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Slobodna Dalmacija, Pristupljeno 25. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]