Trepavice
Trepavice | |
---|---|
![]() Trepavice Čoveka | |
Detalji | |
Sistem | Senzorni |
Identifikatori | |
Latinski | Cilium |
Grčki | Bλέφαρον (blépharon) |
MeSH | D005140 |
TA | A15.2.07.037 |
FMA | 53669 |
Anatomska terminologija |
Trepavice su dlake koje rastu na ivici kapaka kod ljudi i koje sprečavaju znoj i strana tela kao što su prašina da pristupe očima. Trepavice imaju sličnu ulogu koži zbog toga što jačaju zategnutost kapaka tokom sklapanja oka.
Anatomija[uredi | uredi izvor]
Gornje trepavice su mnogobrojnije od donjih trepavica: od sto pedeset do dvesta trepavica za gornji deo i pedeset do sto pedeset trepavica za dornji deo. Njihova dužina iznosi od od 8 do 12 mm za gornje i 6-8 mm za donje trepavice. Što se tiče ciklusa trepavica neki reursi govore o brojci od tri do pet meseci dok drugi govore od trideset do šezdeset dana[1].
Trepavice rastu kontinuirano, čak i tokom hemoterapije.[2]
Kod drugih životinja[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/Horse_eye_5196.jpg/220px-Horse_eye_5196.jpg)
Trepavice, kao dlake, nalaze se kod sisara. Kamiline trepavice su izvanredno duge i guste. Konji i krave takođe imaju trepavice. Nasleđeni problemi sa trepavicama uobičajeni su kod nekih rasa pasa kao i konja. Lečenje problema se vrši kao i kod čoveka, antibioticima ili kremama.
U kulturi[uredi | uredi izvor]
Cimbolizam[uredi | uredi izvor]
U arapskoj i persijskoj poeziji trepavice se smatraju oružjem ljubavi koja je ugrađena u oči. Upoređena je sa kopljima, mačevima, strelama.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
![]() | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |