Pređi na sadržaj

Trepavice

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trepavice
Trepavice Čoveka
Detalji
SistemSenzorni
Identifikatori
LatinskiCilium
GrčkiBλέφαρον (blépharon)
MeSHD005140
TAA15.2.07.037
FMA53669
Anatomska terminologija

Trepavice su dlake koje rastu na ivici kapaka kod ljudi i koje sprečavaju znoj i strana tela kao što su prašina da pristupe očima. Trepavice imaju sličnu ulogu koži zbog toga što jačaju zategnutost kapaka tokom sklapanja oka.

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Gornje trepavice su mnogobrojnije od donjih trepavica: od sto pedeset do dvesta trepavica za gornji deo i pedeset do sto pedeset trepavica za dornji deo. Njihova dužina iznosi od od 8 do 12 mm za gornje i 6-8 mm za donje trepavice. Što se tiče ciklusa trepavica neki reursi govore o brojci od tri do pet meseci dok drugi govore od trideset do šezdeset dana[1].

Trepavice rastu kontinuirano, čak i tokom hemoterapije.[2]

Kod drugih životinja[uredi | uredi izvor]

Trepavice konja

Trepavice, kao dlake, nalaze se kod sisara. Kamiline trepavice su izvanredno duge i guste. Konji i krave takođe imaju trepavice. Nasleđeni problemi sa trepavicama uobičajeni su kod nekih rasa pasa kao i konja. Lečenje problema se vrši kao i kod čoveka, antibioticima ili kremama.

U kulturi[uredi | uredi izvor]

Cimbolizam[uredi | uredi izvor]

U arapskoj i persijskoj poeziji trepavice se smatraju oružjem ljubavi koja je ugrađena u oči. Upoređena je sa kopljima, mačevima, strelama.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]



Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).