Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu
Tip | državni |
---|---|
Osnivanje | 1960. god. |
Afilijacija | Univerzitet u Kragujevcu |
Dekan | Slobodan Savić |
Lokacija | Kragujevac, Srbija |
Veb-sajt | www.fink.rs |
Fakultet inženjerskih nauka, ranije Mašinski fakultet, visokoškolska je ustanova u sklopu Univerziteta u Kragujevcu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Mašinski fakultet u Kragujevcu, odnosno danas Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, formiran je na inicijativu bivšeg sreza Kragujevac i Mašinskog fakulteta u Beogradu, Uredbom Izvršnog veća Narodne skupštine Republike Srbije br. 522 od 1. oktobra 1960. godine, kao Odeljenje Mašinskog fakulteta u Beogradu. Odeljenje Mašinskog fakulteta započelo je rad 9. oktobra 1960. u prostorijama Prve kragujevačke gimnazije. Prva predavanja iz predmeta Matematika održao je, 10. oktobra 1960. godine, prof. dr Božidar Đerasimović. Prvi starešina (dekan) Odeljenja Mašinskog fakulteta u Kragujevcu bio je prof. Branislav Ilić, dipl. inž.
Nove zgrade Mašinskog fakulteta podignute su na poljani pored Gornjeg Parka 1962. godine, a konačno preseljenje u nove zgrade obavljeno je 5. januara 1963. Izgrađeni objekti su obuhvatili 5.600 m2 učioničkog i 700 m2 laboratorijskog prostora. Izgradnjom objekata stekli su se potrebni uslovi za uspešan rad i razvoj fakulteta. Prvi rezultati su bili vidljivi već nakon nekoliko godina: 10. oktobra 1964. odbranjen je prvi diplomski rad (Miloš Kojić), 23. novembra 1968. prva magistarska teza (Aleksandar Kuzmanović) i 24. juna 1969. prva doktorska disertacija (Branislav Devedžić). Time je započet proces stvaranja sopstvenog nastavnog kadra kao osnovne pretpostavke za osamostaljenje fakulteta.
Mašinski fakultet u Kragujevcu postao je samostalan fakultet, u sastavu Univerziteta u Beogradu, 2. decembra 1971. godine. Prvi dekan samostalnog Mašinskog fakulteta u Kragujevcu bio je prof. dr Dušan Simić, dipl. inž.
Od 1976. Mašinski fakultet se nalazi u sastavu Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, danas Univerziteta u Kragujevcu.
Za naročite zasluge i uspehe postignute u obrazovanju stručnjaka i naučnika, doprinos privrednom razvoju i napretku zemlje i druge značajne rezultate, Mašinski fakultet u Kragujevcu je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1985).
Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 28. jula 2011. godine donela Odluku o promeni naziva Mašinskog fakulteta u Kragujevcu u „Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu”.[1]
Fakultet danas[uredi | uredi izvor]
Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu spada u grupu naučno-obrazovnih institucija u oblasti tehničkih nauka.
Misija fakulteta[uredi | uredi izvor]
Obrazovanje na Fakultetu inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu obuhvata čitav spektar razvoja moderne i savremene tehnologije usklađen sa evropskim trendovima, idealno postavljen za praktičnu profesiju, ali i kao osnova za delotvorne kreativne radove.
Uloga Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu je i da osmisli, ispita i razvije inovacije u oblasti inženjerskih, odnosno tehničkih nauka, kao i da kroz naučnu i tehničku podršku pomaže u razvoju regiona i šire. [2]
Stručni organi fakulteta[uredi | uredi izvor]
Stručni organi fakulteta su Nastavno-naučno veće, veće Katedre i veće Instituta.[3]
Organizacija[uredi | uredi izvor]
Fakultet inženjerskih nauka u Kragujevcu ima 3 organizacione jedinice:
- Naučno-nastavnu,
- Naučno-istraživačku,
- i Nenastavnu.
Nastavno-naučna jedinica se bavi nastavnim i naučnim radom u cilju ostvarivanja plana i programa nastave na osnovnim, master i doktorskim akademskim studijama i svih oblika istraživanja (fundamentalna, razvojna i primenjena). Nastavno-naučnu jedinicu čine katedre koje su osnovni oblik organizovanja nastave i naučno-istraživačkog rada.
Katedre (prema redosledu formiranja):[4]
- Katedra za proizvodno mašinstvo,
- Katedra za motorna vozila i motore,
- Katedra za mašinske konstrukcije i mehanizaciju,
- Katedra za energetiku i procesnu tehniku,
- Katedra za primenjenu mehaniku i automatsko upravljanje, i
- Katedra za elektrotehniku.
Naučno-istraživačka jedinica bavi se naučnom, istraživačkom, razvojnom, inovacionom, stručnom, obrazovnom i izdavačkom delatnošću u oblasti tehničko-tehnoloških nauka, izradom studija, ekspertiza, projekata i druge tehničke dokumentacije, pružanjem usluga trećim licima i drugim poslovima definisanim zakonom i statutom. Naučno-istraživačku jedinicu čine centri, udruženi u Institut Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu.
Nenastavno osoblje obavlja stručne, administrativne, tehničke i pomoćne poslove za potrebe Fakulteta i čini nenastavnu jedinicu Fakulteta:[5]
- Služba za opšte, pravne i kadrovske poslove,
- Služba za studentske poslove,
- Služba za računovodstvo i finansije,
- Tehnička služba
- Biblioteka,
- Služba za informaciono-komunikacione tehnologije.
Laboratorije fakulteta[uredi | uredi izvor]
Spisak laboratorija Fakulteta:[6]
- WEB laboratorija;
- Laboratorija za termodinamiku i termotehniku;
- CAD laboratorija;
- Laboratorija za kompozitne materijale i inženjerski softver;
- Laboratorija za automatiku, hidrauliku, elektrotehniku i robotiku;
- Laboratorija za energetiku i procesnu tehniku;
- Laboratorija za mašinske konstrukcije i mehanizaciju;
- Laboratorija za obradu deformisanjem i mašinske materijale;
- Laboratorija za obradu metala i tribologiju;
- Laboratorija za motore SUS i pogonske materijale;
- Laboratorija za motorna vozila.
Centri fakulteta[uredi | uredi izvor]
Spisak centara Fakulteta:[7]
- Centar za informacione tehnologije;
- Centar za kompozitne i nove materijale;
- Centar za materijale i zavarivanje;
- Regionalni centar za permanentno obrazovanje;
- Centar za ispitivanje vozila za prevoz opasnih materija i dijagnostiku;
- Centar za bioinženjering;
- Inovacioni centar za informacione tehnologije;
- Centar za reciklažu dotrajale PC opreme;
- Regionalni EVRO - centar za energetsku efikasnost;
- Centar za integrisan razvoj proizvoda i procesa i inteligentne sisteme;
- Centar za revitalizaciju industrijskih sistema;
- Centar za primenjenu automatiku;
- Centar za grejanje, klimatizaciju i solarnu energiju;
- Centar za racionalno gazdovanje energijom;
- Centar za ispitivanje i proračun mašinskih elemenata i mašinskih sistema;
- Centar za ispitivanje mehaničkih prenosnika;
- Centar za kvalitet;
- Centar za tribologiju;
- Centar za kompjuterom integrisano poslovanje;
- Centar za bezbednost saobraćaja;
- Centar za terotehnologiju;
- Centar za tehničku ispravnost vozila.
Delatnosti[uredi | uredi izvor]
Fakultet inženjerskih nauka je dinamična i fleksibilna visokoškolska intitucija koja, pored osnovnih delatnosti – obrazovne (nastavne) i naučno-istraživačke, uz izraženu izdavačku delatnost, realizuje i mnoštvo drugih zadataka i poslova kao što su: priprema i realizacija seminara stručnog obrazovanja i usavršavanja i organizacije stručnih i naučnih skupova; osnovna, primenjena i razvojna istraživanja i istraživanja koja su iz domena obrazovne delatnosti: izrada projekata, studija, ekspertiza, tehničke dokumentacije i prototipova alata, mašina, uređaja i postrojenja; predinvestiocione i investicione studije i elaborate; stvaranje i uvođenje novih proizvoda, tehnoloških procesa i postrojenja u industrijskoj proizvodnji; tehničke kontrole, ispitivanja i atestiranja vozila, mašina, sklopova, mašinskih elemenata i konstrukcija, kao i industrijskih postrojenja, instalacija, skloništa i drugih zaštitnih objekata; pojedinačna ili maloserijska proizvodnja mašinskih, elektromašinskih i drugih konstruktivnih elemenata, sklopova, mašina, uređaja i opreme; konsultantske usluge u oblasti uvođenja i unapređenja sistema kvaliteta, informacionog inženjeringa, industrijskog menadžmenta, industrijskog inženjeringa, sistema automatskog upravljanja, informatike, bezbednosti saobraćaja itd; izdavanje knjiga, časopisa i drugih publikacija; školovanje i podizanje naučnog i nastavnog podmlatka; pružanje usluga trećim licima; poslovi sertifikovanja, ispitivanja proizvoda, kontrole usaglašenosti ili tehničkog nadzora, ispitivanja i pregleda merne tehnike itd.
Obrazovna delatnost[uredi | uredi izvor]
Na Fakultetu inženjerskih nauka u Kragujevacu u nastavi je angažovano:
- 34 redovna profesora,
- 11 vanrednih profesora,
- 17 docenata,
- 3 asistenta, i
- 1 nastavnik stranog jezika,
kao i naučni saradnici i istraživači-saradnici[8]
Nastava se odvija na osnovnim, master i doktorskim studijama, u okviru 12 akreditovanih studijskih programa:[9]
Mašinsko inženjerstvo
- Osnovne akademske studije (3 godine, 180 ESPB)
- Drumski saobraćaj
- Energetika i procesna tehnika
- Industrijski inženjering
- Informatika u inženjerstvu
- Mašinske konstrukcije i mehanizacija
- Motorna vozila i motori
- Primenjena mehanika i automatsko upravljanje
- Proizvodno mašinstvo
- Master studije (2 godine, 120 ESPB)
- Doktorske studije (3 godine, 180 ESPB)
Vojnoindustrijsko inženjerstvo
- Osnovne akademske studije (4 godine, 240 ESPB)
- Master studije (1 godina, 60 ESPB)
Automobilsko inženjerstvo
- Osnovne akademske studije (3 godine, 180 ESPB)
- Master studije (2 godine, 120 ESPB)
Urbano inženjerstvo
- Osnovne akademske studije (4 godine, 240 ESPB)
Računarska tehnika i softversko inženjerstvo
- Osnovne akademske studije (4 godine, 240 ESPB)
Inženjerski menadžment
- Master studije (1 godina, 60 ESPB)
Industrijsko inženjerstvo – Poslovni informacioni sistemi
- Master studije (1 godina, 60 ESPB)
Industrijsko inženjerstvo i inženjerski menadžment
- Doktorske studije (3 godine, 180 ESPB)
Prostorni kapaciteti[uredi | uredi izvor]
Prostorni kapacitet Fakulteta inženjerskih nauka obuhvataju 15.000 m2, od čega oko 8.000 m2 čine prostori laboratorija, centara, konstrukcionih biroa, računarskih i sličnih učionica.
Kompleks čine četiri objekta: A, B, C i D.
U objektu A su smeštene: prostorije dekana i prodekana; laboratorije za obradu metala i tribologiju; odeljenja za inženjerski softver i obradu metala deformisanjem; centri za terotehnologiju, tribologiju, kompjuterski integrisano poslovanje, kvalitet, revitalizaciju industrijskih sistema, integrisani razvoj proizvoda i procesa i inteligentne sisteme, informacione tehnologije, virtuelnu proizvodnju; inovacioni centar za informacione tehnologije; biblioteka, mali amfiteatar, konstrukcioni biroi i kabineti, računarske učionice, Univerzitetski informacioni centar.
U objektu B se nalaze: laboratorija za motorna vozila, laboratorija za motore SUS i pogonske materijale, laboratorija za energetiku i procesnu tehniku, centri za tehničku ispravnost vozila i bezbednost saobraćaja, regionalni EVRO - centar za energetsku efikasnost, sala za sednice, računarski centar, konstrukcioni biroi i kabineti.
U objektu C su smeštena: odeljenja za mašinske materijale i zavarivanje, kompozitne materijale; laboratorija za mašinske konstrukcije i mehanizaciju, CAD laboratorija (CAD/LAB), laboratorija za automatiku, hidrauliku, elektrotehniku i robotiku, centri za mehaničke prenosnike, ispitivanje i proračun mašinskih elemenata i sistema, racionalno gazdovanje energijom, grejanje, klimatizaciju i solarnu energiju, primenjenu automatiku; konstrukcioni biroi i kabineti.
U objektu D se nalaze: učionice - slušaonice, kabineti, veliki amfiteatar sa oko 250 mesta, Centar za reciklažu dotrajale PC opreme, prostorije administrativne jedinice, studentske prostorije. [10]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Fakultet inženjerskih nauka objekat D
-
Fakultet inženjerskih nauka objekat B
-
Fakultet inženjerskih nauka
-
Fakultet inženjerskih nauka objekat A
-
Studentska služba Fakulteta
-
Amfiteatar u objektu D
-
Hol u objektu D
-
CAD laboratorija
-
Laboratorija za motorna vozila
-
Savremena merna oprema
-
Laboratorija D62
-
Studentska teretana u objektu B
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Istorijat Fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 30. 01. 2016. g. Pristupljeno 12. 1. 2016.
- ^ „Misija Fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 27. 01. 2016. g. Pristupljeno 12. 1. 2016.
- ^ [fink.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=35 „Stručni organi fakulteta”] Proverite vrednost parametra
|url=
(pomoć). fink.rs. Pristupljeno 20. 1. 2016. - ^ „Katedre fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 29. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016.
- ^ „Službe Fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 29. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016.
- ^ „Laboratorije fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 30. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016.
- ^ „Centri fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 30. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016.
- ^ „Zaposleni”. fink.rs. Arhivirano iz originala 27. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016.
- ^ „Obrazovna Delatnost”. fink.rs. Arhivirano iz originala 27. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016.
- ^ „Objekti Fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 30. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016.