Hrvoje Klasić
Hrvoje Klasić | |
|---|---|
 Hrvoje Klasić 2017. godine. | |
| Datum rođenja | 6. decembar 1972. |
| Mjesto rođenja | Sisak, SR Hrvatska, SFR Jugoslavija |
| Zanimanje | istoričar |
Hrvoje Klasić (Sisak, 6. decembar 1972) hrvatski je istoričar.
Od 2003. je profesor na odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svoj rad fokusira na savremenu hrvatsku i svjetsku istoriju.[1] Klasić je istaknuti kritičar pokušaja rehabilitacije ustaškog pokreta u zemlji.[2] Ambasador je u Evropskom udruženju profesora istorije.[3]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Mladost i obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Hrvoje Klasić je rođen 6. decembra 1972. u Sisku u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, jednoj od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.[4] Kada je imao 18 godina, tj. 1991, dobrovoljno se prijavio u Hrvatsku vojsku tokom Rata u Hrvatskoj. U intervjuu za sarajevski Dnevni avaz sarkastično je prokomentarisao da bi, da je žrtva rata, bio heroj u svom gradu — ali pošto nije, neki ga danas smatraju izdajnikom.[5] Klasić je diplomirao (1997), magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao profesor od 1995. do 2003. u Sisačkoj gimnaziji.[4]
Akademska karijera[uredi | uredi izvor]
Od 2003. Klasić je profesor na odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pored izbornih predmeta vezanih za istoriju 20. vijeka, predaje predmete „1968. — uzroci i posljedice”, „Evropska i svjetska istorija nakon 1945. godine” i „Politika i propaganda u 20. vijeku”, a jedan je od predavača predmeta „Hrvatska i svijet u 20. vijeku — komparatističke teme”.[4]
Javno angažovanje[uredi | uredi izvor]
Hrvoje Klasić je istaknuti kritičar istorijskog revizionizma u Hrvatskoj,[6] naročito pokušaja rehabilitacije fašističkog ustaškog pokreta u zemlji, što ga je učinilo metom napada nacionalista.[2][7][8] Klasić je pozdravio odluku austrijskih vlasti da zabrane i sankcionišu javno isticanje simbola ustaškog pokreta.[2] Kritički se odnosi prema neuravnoteženom i negativnom tumačenju jugoslovenstva, podvlačeći da ta ideja ima dugu istoriju među hrvatskom intelektualnom elitom, uključujući rimokatoličko sveštenstvo počev od 15. vijeka sa Vinkom Pribojeviće, a zatim i Josipom Jurajem Štrosmajerom i Franjom Račkim.[9] Istakao je da je Rat u Hrvatskoj počeo prije međunarodnog priznanja i da su se srpski građani iz Petrinje, Vukovara, Gline ili Knina borili protiv hrvatskih građana, što su elementi građanskog rata. Po njemu, drugi građanski sukobi, kao što su Libanski i Španski građanski rat, uključivali su značajno strano miješanje što ih i dalje ne čini isključivo agresorskim ratom.[10]
Vezano za desničarsku pristrasnost Vikipedije na hrvatskom jeziku, Klasić je izjavio da „postoji velika razlika” između Vikipedije na engleskom i hrvatskom. Izjavio je da povremeno govori svojim studentima da pogledaju nešto na Vikipediji na engleskom ukoliko članak ima dosta akademskih i naučnih referenci. Potpuno suprotno je izjavio za Vikipediju na hrvatskom: „Nikad ne bih uputio studente na hrvatsku verziju Vikipedije ako oni žele naučiti nešto o hrvatskoj povjesti. I sam sam vidio da je veliki broj članaka i tema uređeno na kompletno revizionističkom načinu, sa izrazitim nacionalističkim naglaskom i, usudio bih se reći, proustaškim osjećajem”.[11]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „dr. sc. Klasić, Hrvoje, docent”. www.ffzg.unizg.hr (na jeziku: hrvatski). Odsjek za povijest - Filozofski fakultet u Zagrebu. 10. 11. 2018. Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ a b v Vladisavljević, Ana (28. 8. 2019). „Hrvatska: Hrvoju Klasiću upućene pretnje smrću”. Balkan Insight (na jeziku: srpski). Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ „Hrvoje Klasic – EuroClio – Inspiring History and Citizenship Educators” (na jeziku: engleski). EuroClio. 10. 10. 2019. Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ a b v „dr.sc. Hrvoje Klasić, izv. prof.”. theta.ffzg.hr. Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ Smajkić, Meliha (1. 9. 2019). „Hrvoje Klasić za "Avaz": Nama ovdje nužno trebaju ljudi poput Vilija Branta”. Avaz.ba (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ „Croatia's History Illness - An Interview with Hrvoje Klasić ⋆ Remembering Yugoslavia”. Remembering Yugoslavia (na jeziku: engleski). 21. 9. 2020. Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ Matijević, Božena (8. 9. 2019). „Neću više šutjeti o prijetnjama smrću, neka javnost zna što se događa onima koji misle drugačije”. www.vecernji.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ Bačić, Mašenjka (28. 8. 2019). „Klasić odgovara onima koji mu prijete: Neću prestati govoriti!”. Portal Novosti (na jeziku: srpski). Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ Rašović, Renata (1. 12. 2018). „Hrvoje Klasić: Ideju Jugoslavije podržao je i Stepinac. Začetnici su bili katolički svećenici”. www.vecernji.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ Filipović, Miroslav (25. 4. 2019). „Klasić: Dok se vrijedi boriti za bolje društvo, ja zašutjeti neću”. balkans.aljazeera.net (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ Milekić, Sven (26. 3. 2018). „Kako je Jasenovac kao koncentracioni logor nestao u hrvatskoj verziji na Vikipediji”. Balkan Insight (na jeziku: srpski). Pristupljeno 18. 9. 2021.
