Carska palata Šarkamen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šarkamen

Carska palata Šarkamen je kasnoantički rezidencijalni memorijalni kompleks nastao krajem 3. i početkom 4. veka, u periodu rimske vlasti koji je poznat pod nazivom tetrarhija - vladavina četvorice. Palata se nalazi u istočnoj Srbiji, na desnoj obali Vrelske reke, u blizini sela Šarkamen, dvadesetak kilometara od Negotina. Naziv arheološkog lokaliteta potiče od Vrelske reke koja izvire u pećini na oko kilometar od nekadašnje palate.

Čitav arhitektonski kompleks se prostire na površini od 25 hektara na veoma strmoj levoj obali reke Vrelo, zbog čega je veći deo prostora morao da se nasipa i niveliše.

Prve pisane tragove o lokalitetu ostavio je austrougarski pisac Feliks Kanic 1889. godine, a 1947. je arhitekta Đurđe Bošković skicirao kompletno nalazište.[1]

Sagradio je rimski car, Maksimin Daja, koji je želeo da u svom rodnom mestu ostavi trag i sećanje na njega. Poput Galerija koji je izgradio gamzigradsku Feliks Romulijanu, i Daja je u svom zavičaju počeo da gradi palatu koja će predstavljati njegovu veličinu.

Istoričari su mislili da Maksimin Daja carsku palatu, zbog rane smrti nikada nije završio. Međutim, 1996. godine arheolozi su pod rukovodstvom akademika Dragoslava Srejovića na lokalitetu Vrelo Šarkamen otkrili carsku palatu i grobnicu žene visokog ranga, u kojoj je pronađeno šest komada carskog zlatnog nakita. Ogrlice, prstenje, pločice i zlatnici u to vreme procenjeni su na 1,3 miliona nemačkih maraka. Grobnica žene visokog ranga, pripadala je carskoj porodici, a sve ukazuje na to da je bila sestra imperatora Galerija, majka Maksimina Daje. U Šarkamenu je pronađena jedna od samo četiri carske palate koje se nalaze van Rima. Carska palata, baš kao i danas, bila je udaljena od trgovačkih puteva, komunikacija.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šarkamen
  2. ^ „Putnici Srbije”. Arhivirano iz originala 31. 12. 2019. g. Pristupljeno 04. 07. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]