Čanadpalota
Čanadpalota mađ. Csanádpalota | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Velika južna ravnica |
Županija | Čongrad-Čanad |
Srez | Mako |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 3.012[1] |
— gustina | 35,95 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 15′ S; 20° 44′ I / 46.25° S; 20.73° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 77,92 km2 |
Poštanski broj | 6913 |
Pozivni broj | (+36) 62 |
Veb-sajt | |
http://www.csanadpalota.hu/ |
Čanadpalota (mađ. Csanádpalota) je istorijski grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Čongrad-Čanad (Csongrád-Csanád megye).[2]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Čanadpalota pokriva površinu od 77,76 km2 (30 sq mi) i ima populaciju od 3.286 ljudi (2002). Nalazi se u blizini rumunske državne granice oko 20 km od grada Makoa. Susedne zajednice uključuju Keveđ (4 km.), Pitvaroš (11 km.) i Nađlak (10 km.). Čanadpalota ima pristup železničkoj pruzi preko deonice Ujseged-Mezeheđeš u stazi 121 mađarskog državnog železničkog sistema (MAV). Autobuski pristup je moguć preko 18 autobuskih linija koje prolaze kroz grad (osam od njih saobraća do Segedina), a u granicama grada Čanadpalote postoje tri autobuska stajališta.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Prvi zabeleženi pomen Čanadpalote (tada selo) u nacionalnom arhivu datira iz 1421. godine. U to vreme bila je u vlasništvu „porodice Janki” iz Nađlaka. Vlasnik zemlje je tu imao svoju vilu, a ime grada (što u prevodu znači „županska palata Čanad“) upućuje na to. Šest godina kasnije, 1427. godine, Žigmund Luksemburški je dodelio zemlju Čanadpalote Albertu Nađmihaljiju, namesniku Dalmacije i Hrvatske. Zemljište koje okružuje selo pripadalo je porodici Hunjadi i održalo se do 1552. godine kada su ga turski osvajači pod vođstvom Sulejmana Veličanstvenog opustošili. Godine 1562. slovačke porodice su naseljene u skoro opustošeno selo, i ono je ponovo kršteno kao Totpalota (što znači "Slovačka palata"). Nakon pada Đule pod Turke u četvrtom otomansko-habzburškom ratu, Čanadpalota je ponovo skoro depopulirala. Godine 1637. vladajući princ Transilvanije, Mihalj Apafi 1., postao je zemljoposednik i selo je preimenovano u Mezopalota („poljska palata“). Između 1646. i 1649. godine, za vreme vladavine princa Đerđ I Rakocija od Transilvanije, zemljište je bilo u vlasništvu biskupa Tomasa Palfija i ponovo su ga naselili Mađari. Nakon što su Turci napustili Čanadsku županiju, ona je pripojena Aradu.
Selo Čanadpalota je 1. jula 2009. promovisano u grad.[3][4] Nova zgrada vrtića (opremljena solarnim grejanjem), završena je tokom leta 2010. godine.[5]
Demografija stanovništva
[uredi | uredi izvor]- Etnička distribucija (2001) - 96,1% grada su Mađari, 0,3% Romi, 0,2% Nemci, 0,2% Rumuni, 0,2% Slovaci i 0,1% Slovenci, a 3,6% je nesigurno ili ne odgovara.
- Konfesionalna distribucija (2001) - 75,2% stanovništva sebe smatra rimokatolicima, 0,2% unijatima ili grkokatolicima, 4,9% reformatorskom crkvom, 1,5% evangelističkom (luteranskom), 1,1% pripada raznim drugim verskim organizacijama, 10% ne pripada nijednoj crkvi, a 7,1% nije odgovorilo.[6]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
- ^ KSH 2018.
- ^ Még idén eldől, város lehet-e Csanádpalota Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. jun 2018) - Délmagyar.hu
- ^ Csongrád megye tizedik városa Csanádpalota Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. jul 2009) - Delmagyar.hu
- ^ Csanádpalotán a gólyák is dolgoznak Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. jun 2010) - Delmagyar.hu
- ^ Csanádpalota Helységnévtár
Izvori
[uredi | uredi izvor]- A Magyar Köztársaság Helységnévtára. Központi Statisztikai Hivatal, 2009
- Makó és vidéke (Szerkesztő: Domokos László) Hagymafesztivál Alapítvány, Makó ISBN 963-04-3385-0
- Csanád megye települései na Makó néprajza. Szerk. Tóth Ferenc dr.. Makó: Önkormányzat. 2008. ISBN 963-04-3385-0.
- Gallina Zs.-Gulyás Gy. 2017: "Láttam a végtelen sok kunt és tatárt..." - A tatárjárás emlékei Csanádpalotáról. In: Hadak útján XXIV/2. Budapest-Esztergom, 755-766.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Zvanični veb-sajt Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. mart 2017)
- Veb stranica Čanadpalota Mako
- Nomadski ratnički konj iz 13. veka