Čelopek (Staro Nagoričane)

Koordinate: 42° 13′ 38″ S; 21° 49′ 35″ I / 42.2272° S; 21.8264° I / 42.2272; 21.8264
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Čelopek
mkd. Челопек
Čelopek
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaStaro Nagoričane
Stanovništvo
 — (2002)283
Geografske karakteristike
Koordinate42° 13′ 38″ S; 21° 49′ 35″ I / 42.2272° S; 21.8264° I / 42.2272; 21.8264
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina450 m
Čelopek na karti Severne Makedonije
Čelopek
Čelopek
Čelopek na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Pozivni broj031
Registarska oznakaKU

Čelopek (mkd. Челопек) je naselje u Severnoj Makedoniji, u severnom delu države. Čelopek pripada opštini Staro Nagoričane.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Čelopek je smešten u severnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg grada, Kumanova, selo je udaljeno 15 km severoistočno.

Selo Čelopek se nalazi u istorijskoj oblasti Sredorek, u dolini reke Pčinje, na oko 450 metara nadmorske visine. Zapadno od sela se izdiže planina Rujen.

Mesna klima je kontinentalna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pominje se mesto u vreme srpskog cara Dušana 1337-1346. godine. Postojala su dva dela naselja; u utvrđenom Gornjem Čelopeku pre dolaska Turaka stanovao je sa družinom bogati vlastelin Jorgo Vojvoda. Vojvoda se nije uspeo odupreti Turcima 1389. godine i postradao je.[1]

U selu je februara 1896. godine popisano 15 srpskih kuća.[2]

U mestu je 1900. godine proslavljena školska slava Sv. Sava u srpskoj crkvi i školi. Svetosavsku besedu je izgovorio paroh pop Stevan Stajković.[3]

Na visu više Čelopeka odigrala se na Veliku subotu 16/29 aprila 1905. godine čuvena borba između srpskih četnika i turske vojske, koju su predvodili reformni oficiri, a kojoj su pritekli u pomoć Arnauti iz okolnih sela Suševa i Mutilova. U borbi je učestvovalo nekoliko srpskih četa sa oko 120 četnika, pod komandom vojvoda Doksima Mihailovića, Čiča Pavla Mladenovića, Aksentija Bacetovića, Lazara Kujundžića,Savatija Miloševića, Borka Paštrovića,Đorđa Ristića Skopljančeta, i Vojislava Tankosića . Zahvativši sva tri vrha Čelopečkog visa, četnici su imali stratešku prednost i posle pobedonosne borbe naneli su teške gubitke Turcima i Arnautima (preko 200 mrtvih i ranjenih), dok su sami imali svega dva mrtva[4]. U borbi poginuli su potporučnik Petar Todorović i četnik Radul Kosovac.

21. januara 1906. godine na istom visu, takođe u borbi s turskom vojskom, vojvoda Vasilije Trbić je izgubio skoro celu svoju četu (22 četnika). Bilo je to usled dojave Arnauta, a preživeo je Trbić sa samo dvojicom četnika.[5][6]

Godine 1926. pokrenuta je akcija za podizanje spomenika na slavni boj iz 1905. Tada su srpske komite pobedile Turke, ali stradalo je pritom velika četa srpskih rodoljuba. U Odboru za podizanje dostojnog spomenika nalazio se slavni dr Arčibald Rajs, koji je preko lista "Politike", pozvao narod da priloži za gradnju spomenika u Čelopeku.[7]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Čelopek je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imao 283 stanovnika.

Ogromna većina stanovništva u naselju su etnički Makedonci (97%), a ostalo Srbi.

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jovan Trifunoski: "Makedoniziranje Južne Srbije", Beograd 1995.
  2. ^ "Delo", Beograd 1. januar 1899. godine
  3. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1900. godine
  4. ^ Vladimir Ilić: Srpska četnička akcija 1903-1912, pp. 55
  5. ^ "Politika", Beograd 3. novembra 1924.
  6. ^ "Politika", 26. jan. 1941
  7. ^ "Politika", Beograd 1926. godine

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]