Čestin (Knić)
Čestin | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Šumadijski |
Opština | Knić |
Stanovništvo | |
— 2011. | 609 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 53′ 21″ S; 20° 48′ 56″ I / 43.8892° S; 20.8156° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 378 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 034 |
Registarska oznaka | KG |
Čestin je naselje u Srbiji u opštini Knić u Šumadijskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 609 stanovnika. Nedaleko od Čestina, nalaze se ostaci utvrđenja iz srednjeg veka.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Selo Čestin jedno je od najstarijih naselja gružanskog kraja.
U zaseoku Gradina nalaze se ostaci srednjovekovnog grada Čestina (kota 492), koji je podignut na antičkim temeljima. Srednjovekovni utvrđeni grad – tvrđava Čestin, u srednjovekovnoj gružanskoj župi, prvi put u istorijskim izvorima pominje se 1367. na nadgrobnom spomeniku „Godačičkom epitafu” srednjovekovnog vlastelina koji je 34. godine vladao gradom Čestinom.
Nakon Kosovske bitke, oktobra 1389. Ugari su zauzeli gružanske tvrđave Čestin i Borač, koje su Srbi uz Tursku pomoć povratili. U Srpskim rukama grad Čestin je bio do 1438. kada je osvojen i razoren od strane Turaka.
Srednjovekovni dragulj sela Čestina svakako je manastir Kamenac, koga je po tradiciji podigao despot Stefan Lazarević u periodu 1416-1426. Manastir Kamenac vekovima odoleva vremenu, bio je duhovni stožer gružanskog kraja u ropstvu pod turcima, parohijska crkva za vekiki broj gružanskih sela u 19. veku. Manastirska crkva vekovima je slavila Vavedenje, a od kraja 19. veka slavi Malu Gospoinu.
Selo Čestin je nasledilo ime grada tj. Čestinske tvrđave, čiji se ostaci nalaze u seoskom ataru. Čestin se kao selo prvi put pominje u turskim popisima krajem 15.veka. Selo Čestin se pominje u austrijskim popisima iz perioda 1718-1739.
Po usmenom predanju, deo stanovništva sela Čestina je porekla istočne Hercegovine, i stare Raške, a u manjoj meri sa Kosova tačnije severne i zapadne Metohije.
Među prvim školama u oslobođenoj Srbiji otvorena je prva škola u Gružanskom kraju u Čestinu (kod manastira Kamenca) 1818. godine.
Tokom 19. i 20. veka Čestin je iznedrio mnoge vojskovođe, državnike i mnogo umnih ljudi različitih struka. Seoska litija slavi se prvog dana Vaskrsa. Spomenik palim ratnicima je podignut 1936.[1]
U selu su pored seoskog turizma razvijeni i izletnički i lovni turizam. U Čestinu i njegovoj neposrednoj blizini očuvan je veliki broj starih zgrada narodnog graditeljstva koji daju posebnu draž ovom kraju. Ovde se nalazi Kuća Petra Tucakovića u Čestinu.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Čestin živi 555 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,5 godina (43,4 kod muškaraca i 47,4 kod žena). U naselju ima 233 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,87.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 1 | ||
80+ | 7 | 19 | ||
75—79 | 13 | 21 | ||
70—74 | 36 | 43 | ||
65—69 | 21 | 27 | ||
60—64 | 22 | 17 | ||
55—59 | 22 | 26 | ||
50—54 | 16 | 22 | ||
45—49 | 22 | 22 | ||
40—44 | 22 | 21 | ||
35—39 | 22 | 13 | ||
30—34 | 22 | 17 | ||
25—29 | 14 | 22 | ||
20—24 | 18 | 15 | ||
15—19 | 19 | 14 | ||
10—14 | 20 | 14 | ||
5—9 | 19 | 14 | ||
0—4 | 12 | 18 | ||
Prosek : | 43,4 | 47,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 277 | 73 | 172 | 21 | 11 | 0 |
Ženski | 300 | 37 | 176 | 78 | 9 | 0 |
UKUPNO | 577 | 110 | 348 | 99 | 20 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 147 | 55 | 0 | 1 | 48 |
Ženski | 95 | 55 | 0 | 0 | 17 |
UKUPNO | 242 | 110 | 0 | 1 | 65 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 1 | 10 | 2 | 18 |
Ženski | 0 | 2 | 2 | 2 | 2 |
UKUPNO | 1 | 3 | 12 | 4 | 20 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 0 | 4 | 3 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 8 | 3 |
UKUPNO | 1 | 0 | 5 | 11 | 4 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 3 | |
UKUPNO | 1 | 0 | 0 | 4 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Politika", 24. avg. 1936, str 7
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- „Gruža“ Mihaila Dragića - Portal Poreklo
- Emisija Lepša strana Srbije - Knić 2015.
- Srednjovekovni grad Čestin - rekonstrukcija i 3 D animacija 2015.
- Krsna slava manastira Kamenac 21.09.2016.
- Šest vekova manastira Kamenac RTS prilog 28.08.2017.
- Slava manastira Kamenac 21.09.2017.