Čokešina
Čokešina | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Mačvanski |
Grad | Loznica |
Stanovništvo | |
— 2022. | 591 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 39′ 07″ S; 19° 23′ 16″ I / 44.651833° S; 19.387833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 182 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 015 |
Registarska oznaka | LO |
Čokešina je naseljeno mesto grada Loznice u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bio je 591 stanovnik.
Poreklo imena[uredi | uredi izvor]
Postoje tri teorije o poreklu imena sela:
- Prema prvoj teoriji ime sela potiče od reči ,,čok" koja označava količinu maltera koju zidar može zahvatiti mistrijom. (videti odeljak Istorija)
- Druga teorija kaže da je selo dobilo ime po vlastelinu Bogdanu Čokeši za koga se vezuje završetak rada na manastiru.
- Prema trećoj teoriji ime sela potiče od reči ,,čokot" koja označava pojedinačnu stabljiku vinove loze, a selo je bilo poznato po velikom broju vinograda.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Istorija sela seže sve do Srednjeg veka i prožeta je brojnim legendama i predanjima. Istorija sela tesno je vezana sa glavnom znamenitošću samog sela, istoimenim manastirom. Prema legendi, izgradnju manastira Čokešina započeo je Miloš Obilić pre odlaska na Kosovo. Nakon Miloševe pogibije izgradnju je nastavila njegova majka. Legenda još spominje da je na vest o Miloševoj smrti njegova majka uzviknula ,,Ni čok više" tako da je gradnja privremeno zaustavljena, a selo je možda upravo zbog ove rečenice dobilo ime Čokešina.
Nazivi nekih delova sela takođe se dovode u vezu sa majkom Miloša Obilića. Naime, prema legendi glasnik je vest o Miloševoj smrti saopštio njegovoj majci rečima: ,,Ne čaj (ne čekaj) više Miloševa majko, pusti ovce na to pusto polje, Miloš ti je, majko poginuo". Tako su nazive dobili Nečaja i Pustipolje.
Pustipolje je prostrana ravnica koja predstavlja deo mačve u koju se spušta planina Cer. U vreme Boja na Kosovu Pustipolje je zaista bilo pusto jer su ga uplašeni čobani napustili zajedno sa svojom stokom. Posle nekoliko godina Miloševa majka je nastavila gradnju manastira a Pustipoljem je ponovo trčala stoka. Danas je Pustipolje plodna ravnica išarana mnogim njivama.
Na početku Prvog srpskog ustanka u selu je vođena bitka između srpske vojske kojom su komandovala braća Nedić i turske vojske na Lazarevu subotu, 28. aprila 1804. godine. Neustrašiva srpska vojska brojala je svega 313 hajduka koji su se suprotstavili daleko nadmoćnijim Turcima kojih je bilo nekoliko hiljada. To je inspirisalo nemačkog istoričara Leopolda Rankea da bitku nazove ,,srpski Termopili".
Galerija[uredi | uredi izvor]
Manastir[uredi | uredi izvor]
U naselju se nalazi istoimeni manastir Srpske pravoslavne crkve.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Selo je smešteno u podnožju planine Cer.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Čokešina živi 705 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,9 godina (40,6 kod muškaraca i 43,4 kod žena). U naselju ima 282 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,12.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 7 | 2 | ||
80+ | 7 | 9 | ||
75—79 | 16 | 20 | ||
70—74 | 36 | 32 | ||
65—69 | 39 | 46 | ||
60—64 | 21 | 26 | ||
55—59 | 17 | 19 | ||
50—54 | 17 | 20 | ||
45—49 | 38 | 29 | ||
40—44 | 44 | 28 | ||
35—39 | 33 | 31 | ||
30—34 | 25 | 28 | ||
25—29 | 27 | 20 | ||
20—24 | 26 | 18 | ||
15—19 | 35 | 26 | ||
10—14 | 31 | 20 | ||
5—9 | 22 | 19 | ||
0—4 | 23 | 24 | ||
Prosek : | 40,6 | 43,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 388 | 129 | 219 | 27 | 11 | 2 |
Ženski | 354 | 51 | 222 | 73 | 7 | 1 |
UKUPNO | 742 | 180 | 441 | 100 | 18 | 3 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 175 | 108 | 0 | 0 | 13 |
Ženski | 94 | 76 | 0 | 0 | 2 |
UKUPNO | 269 | 184 | 0 | 0 | 15 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 3 | 19 | 5 | 0 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 4 | 1 | 1 |
UKUPNO | 3 | 19 | 9 | 1 | 2 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 0 | 2 | 2 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 2 |
UKUPNO | 1 | 0 | 2 | 2 | 2 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 6 | 0 | 0 | 15 | |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 7 | |
UKUPNO | 7 | 0 | 0 | 22 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.